Započinju pripreme za provodjenje druge digitalizacije
Na 8. Danima
elektroničkih medija koji su od 20. do 22. listopada održani u Opatiji u
organizaciji udruga HURIN i NUT te HAKOM-a i Agencije za elektroničke
medije, sudjelovalo je oko tristo predstavnika nacionalnih i lokalnih
elektroničkih medija.
Medijska
politika, financijska održivost, iskustva iz zemalja EU-a te brojne
tehnološke novine koje očekuju medije u narednom periodu bile su neke od
glavnih tema trodnevnog događanja. Među sudionicima su bili i
predstavnici Ministarstva kulture, Ministarstva financija te Instituta
za međunarodne odnose.
Na
panelu pod nazivom “Istraživanje analize radijskog tržišta” agencija za
istraživanje tržišta Ipsos Puls je predstavila preliminarne rezultate
istraživanja. Usporedba podataka u periodu od 2011. do 2014. godine
pokazuje da slušanost i omiljenost radija kao medija ni najmanje ne
pada. Čak 90 posto populacije sluša radio, a prednjače žene od kojih čak
83 posto redovito sluša radio, dok 67 posto muškaraca svakodnevno prati
radijske sadržaje. Struktura slušatelja također ide na ruku radijskim
djelatnicima jer pokazuje da su slušatelji u dobi od 30 do 59 godina,
zaposleni, s višim prihodima i obrazovaniji. Radio je i dalje primarni
medij kad za informiranje o lokalnim sadržajima, a ispitanici smatraju
da prostor za unapređenje postoji kod brzine informiranja.
“Ovi
podaci su izvrstan pokazatelj snage i opstojnosti radija kao medija te
se može govoriti ne o slabljenju, nego samo o većem dosegu radija jer je
u međuvremenu utrostručena ponuda sadržaja na drugim platformama poput
interneta i mobilnih telefona. Lokalne radio postaje su dobile visoke
ocjene za kvalitetu i po tome ni malo ne zaostaju za nacionalnim radio
postajama”, pojasnio je Ante Šalinović iz agencije Ipsos Puls koja je
provela istraživanje u suradnji s Agencijom za elektroničke medije.
O
mogućnosti uvođenja digitalnog radija bilo je riječi na istoimenom
panelu. Uvažavajući činjenicu da regulatorni okvir koji je potreban za
početak zemaljskog odašiljanja digitalnog radija nije u potpunosti
prilagođen, kao prvi korak planira se eksperimentalno odašiljanje na
području grada Zagreba.
Druga digitalna dividenda
U
Hrvatskoj su već započele pripreme za novu digitalizaciju televizijskog
prostora, a sam prelazak se planira za 2020. godinu kada bi sve
televizije trebale odašiljati u DVB-T2 sustavu. Sudionike 8. Dana
elektroničkih medija o pripremama za drugu digitalnu dividendu
izvijestili su predstavnici HAKOM-a, Agencije za elektroničke medije i
Odašiljača i veza.
“Prelazak
na noviju tehnologiju odašiljanja i kodiranja TV signala zahtjevat će
značajne investicije u opremu ne samo kod nacionalnih i lokalnih
televizija, mrežnog operatera, već i kod krajnjih korisnika. Regulatorna
tijela imaju dragocjena iskustva prikupljena u procesu prelaska s
analognog na digitalno odašiljanje, te je pohvalno da na vrijeme
započinjemo s pripremama za izradu dokumenta Strategije prelaska kako bi
svi dionici uključujući i Vladu i javnost uspjeli artikulirati svoje
pozicije vezano uz ovaj tehnološki napredak koji su pojedine europske
zemlje već postigle. Prodajom dijela frekvencija koje se u procesu
prelaska oslobađaju mobilnim operaterima, za očekivati je da će dio
prikupljenih sredstava biti upotrijebljen kao kompenzacija troškova
nabave DVBT2 odašiljačke i prijamne opreme”, istaknuo je član Vijeća za
elektroničke medije, Damir Hajduk.
DVB-T2
sustav će omogućiti puno bolju pokrivenost i brži prijenos podataka,
dodatnu ponudu programa te kvalitetniju sliku. No, u Hrvatskoj oko
polovice kućanstava još uvijek koristi starije uređaje koji nisu
prilagođeni za novi format slike koju prenosi DVB-T2 televizijski
signal pa ih očekuje i ulaganje u televizijske prijamnike. Regulatorna
tijela će u do kraja 2015 godine pokušati predstaviti nacrt Strategije,
a pratit će i prakse iz zemalja EU-a koje su također započele postupak
prelaska na DVB-T2.
Primjedbe na medijsku politiku
Predstavnici
udruga HURIN i NUT upozorili su na poteškoće u poslovanju nakladnika
televizije i radija, a predsjednik HURIN-a je posebno upozorio na teško
stanje u lokalnim radio postajama.
Neke prijedloge medijske politike ocijenio je antipoduzetničkim i neprihvatljivim komercijalnim medijima.
“Medijska
politika je dokument koji i dalje s naše strane zahtijeva brojne
prilagodbe. Brojni su problemi s kojima se lokalni mediji i dalje
susreću, a i dalje su prisutni nesporazumi i nerazumijevanje na koje
nailazimo na strani zakonodavca prilikom izmjene medijskog
zakonodavstva. I dalje tražimo izmjene koje se odnose na koncentraciju
vlasništva, smatramo da treba ukinuti ograničenja u poslovanju lokalnih
medija, a koja bi unaprijedila svakodnevni rad, poručio je predsjednik
HURIN-a, Marijan Beljan.
Ravnateljica
Agencije za elektroničke medije, Mirjana Rakić, nakladnike je
izvijestila da je s HRT-om postignut dogovor o isplati preostalih rata
Fondu za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u
iznosu od 16,3 milijuna kuna. Fond za poticanje pluralizma ove je
godine već podijelio 31.330.500 kuna, a u studenom će biti raspisan
natječaj za dodatna sredstva u iznosu od 18.606.000 kuna za 2016.
godinu. Profitni i neprofitni mediji će se moći prijaviti u skladu s
uvjetima natječaja koji će biti objavljen na stranicama AEM-a.
Svoja
iskustva o načinima povlačenja sredstava iz EU-a svoja iskustva su sa
sudionicima 8. Dana elektroničkih medija podijelili kolege iz Irske i
Slovenije, te predstavnik EU parlamenta.
Agencija
za elektroničke medije predstavila je publikaciju “Mediji i nacionalne
manjine” koja je nastala kao rezultat medijskih radionica o
izvještavanju o nacionalnim manjinama te nastavak kampanje “Birajmo što
gledamo” koja se provodi u suradnji s UNICEF-om.
Tema
posljednjeg panela na ovogodišnjim Danima elektroničkih medija bili su
mediji trećeg sektora, odnosno neprofitni mediji, te njihova sve veća
uloga i utjecaj na javnost.
