Od srpnja 2013. do rujna ove godine čak 947 liječnika
zatražilo je od Hrvatske liječničke komore potvrde potrebne za odlazak
na rad u inozemstvo, a točne podatke koliko je liječnika otišlo iz svih
segmenata zdravstvenog sustava trenutno nema nijedna institucija.
Procjena je da je u zadnje dvije godine iz Hrvatske otišlo 300
liječnika, priopćili su iz Hrvatske liječničke komore (HLK)
Prema podacima o broju liječnika (EUROSTAT-a za 2014), Hrvatska
zaostaje za zemljama EU-a s obzirom da je u njima prosjek 3,4
liječnika na 1.000 stanovnika dok u Hrvatskoj taj prosjek iznosi 2,9
liječnika na isti broj stanovnika, naglasak je to predavanja koje je
održao Trpimir Goluža, predsjednik Hrvatske liječničke
komore, u sklopu simpozija Udruge poslodavaca u zdravstvu, navode iz
HLK. Tema dvodnevnog simpozija, koji se održava u Opatiji, je
‘Zdravstvena politika (2016-2020) i analiza poslovanja zdravstvenih
ustanova u 2015’.
“HLK je među prvima istaknuo problem trenutnog i budućeg nedostatka
liječnika, odnosno nedostatka liječnika pojedinih specijalnosti. Ulazak
Hrvatske u EU pozitivno se odražava na liječničku profesiju, no
negativno na hrvatski zdravstveni sustav. Većom mobilnošću unutar EU-a
olakšan je hrvatskim liječnicima pristup edukaciji i tržištu rada
Europske unije. Stoga je logično došlo do povećanja trenda odlaska
liječnika u inozemstvo i to posebno deficitarnih specijalnosti
(anesteziolozi) te mlađih liječnika (do 36 godina) koji su tek postigli
sve potrebne stručne kvalifikacije”, naglasio je Goluža. Hrvatska
liječnička komora vidi rješenje problema odlaska liječnika u poboljšanju
uvjeta za život i rad liječnika u Hrvatskoj. Zabrinjava spoznaja da
aktualna zdravstvena administracija još uvijek nije poduzela konkretne,
poticajne mjere da se zaustavi taj negativni trend, upozoravaju iz HLK.
Nužno je, smatraju, osigurati veću mogućnost zapošljavanja mladih
liječnika nakon stjecanja stručne kvalifikacije, osigurati poticaje za
zapošljavanje u ruralnim područjima, osigurati bolje vrednovanje rada,
omogućiti ostvarenje profesionalnih ambicija te podići opći društveni
ugled liječnika.
Postoji i određeni interes stranih liječnika za rad u Hrvatskoj. ‘Iz
zemalja izvan EU-a i Europskog gospodarskog prostora(EEA) u sustav
hrvatskog zdravstva do sada je ušlo 28 liječnika. Interes za
profesionalni liječnički angažman u Hrvatskoj dosad je iskazalo 132
liječnika iz trećih zemalja, no priznavanje inozemnih stručnih
kvalifikacija u RH neprimjereno je dug i administrativno kompliciran
proces te je otežan pristup tržištu rada. Komora ima rješenja za
pojednostavljenje procesa’, naglasio je Goluža. Pri tome je objasnio da
su nužne promjene i usklađivanje s odredbama Direktive EU 2005/36/EZ
svih nacionalnih zakonskih propisa kojima se uređuje ulazak liječnika iz
inozemstva. Prema prijedlogu Komore, ona bi bila jedinstveno
prvostupanjsko tijelo nadležno za priznavanje inozemnih stručnih
kvalifikacija (ISK) po automatskom i općem postupku, a potrebno je i
izricanje kompenzacijske mjere (npr. polaganje ispita ili rad u praksi)
nakon ukupne procjene stručnih kvalifikacija podnositelja zahtjeva.
Također, dodao je Goluža, liječnicima kojima je izrečena kompenzacijska
mjera potrebno je omogućiti rad u sustavu zdravstva RH pod nadzorom
mentora.
