Prihvat i integracija izbjeglica je trošak u početku, ali dugoročno je ekonomski i društeno isplativ, rekla je Margit Gottstein, državna tajnica Ministarstva integracije, obitelji, djece, mladih i žena njemačke savezne pokrajine Rhineland-Palatinate u subotu u Zagrebu na tribini “Izbjeglička kriza u Europi – realnost koja traži naš odgovor”.
“Izbjeglice ne smijemo promatrati kao krizu, već kao izazov koji na duže razdoblje zahtijeva održivo rješenje”, poručila je Gottstein na tribini koja je u subotu u organizaciji ORaH-a održana u Europskom domu. Rekla je kako su poučeni iskustvom iz 1990-tih godina kada su u Njemačku dolazile izbjeglice iz Hrvatske i BiH shvatili važnost integracije te prije svega učenja jezika kako bi se izbjeglice na temelju vlastitih stručnih kvalifikacija mogli uključiti u društvo i tržište rada.
Istaknula je da je prihvat i integracija izbjeglica u početku popriličan trošak ali je dugoročno ekonomski i društeno isplativ. “Izbjeglice dugoročno svojim radom i doprinosima vraćaju državi i više od onoga što je u njih početno uloženo”, zaključila je Margit Gottstein.
ORaH-ov zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec upozorio je kako Hrvatska nije adekvatno koristila mehanizme i sredstva EU pri rješavanju nastalih izazova. Naglasio je kako je svaka država članica Europske unije potpisnica Ženevske konvencije o statusu izbjeglica prema kojoj smo i kao društvo odgovorni pomoći unesrećenim ljudima pri traženju sigurnog utočišta, a uz humanitaran pogled prema krizi potrebno je, kazao je, osigurati i odgovarajuću integraciju izbjeglica koja među ostalim podrazumijeva obrazovanje i učenje jezika.
Glasnogovornik ORaH-a Dean Šarčević ocijenio je da hrvatska vlada nije iskoristila mehanizme Europske unije koji joj stoje na raspolaganju, napomenuvši kako je ORah u kolovozu u otvorenom pismu predsjedniku Vlade Zoranu Milanoviću upozorio na nadolazeću izbjegličku krizu i postavo pitanje spremnosti Hrvatske na taj izazov.
“Od početka krize svjedoci smo izrazito velike solidarnosti i pomoći na terenu koju pružaju građani, organizacije civilnog društva te kao i u svim kriznim uvjetima velike potpore policije i vojske u organizacijskom i operativnom djelovanju prihvata izbjeglica. Međutim, sredstva i mehanizme Europske unije, koji nam stoje na raspolaganju, Vlada i resorna ministarstva nisu iskoristila, a to bi, u velikoj mjeri, olakšalo tranzit izbjeglica te integraciju dijela izbjeglica koji su zatražili ili će zatražiti azil u Hrvatskoj”, istaknuo je Šarčević.
U raspravi na tribini sudjelovao je i Mitre Georgiev, predstavnik inicijative za podršku izbjeglicama “Dobrodošli”, koja okuplja pojedince i organizacije civilnog društva s ciljem pružanja podrške izbjeglicama na terenu.
ORaH-ovom tribinom “Izbjeglička kriza u Europi – realnost koja traži naš odgovor” moderirao je predsjednik Glavnog foruma stranke Gordan Cmrečki.
