Povodom
Europskog dana obrane novinarstva 5. studenoga, Hrvatsko novinarsko
društvo (HND) i Sindikat novinara Hrvatske (SNH) upozorili su na ključne
probleme koji pritišću hrvatsko novinarstvo i otežavaju rad novinara te
tako onemogućuju kvalitetno informiranje javnosti, pa od vlasti očekuju
da stvori bolji ambijent za novinare i novinarstvo.
HND i SNH u priopćenju upozoravaju da se ignoriranjem
i nerješavanjem problema otežava uloga novinara u kvalitetnom
informiranju javnosti, kao i u razotkrivanju negativnosti i podupiranju
javnog interesa.
Ističu
da država dopušta pojedinim medijskim kućama da u redakcijama rade
novinari bez ugovora o radu, tzv. prisilni slobodni novinari, koji
obavljaju jednak posao kao i stalno zaposleni novinari, ali su zakinuti
za prava te im nakladnik može otkazati suradnju kad poželi. Takva
praksa, napominju, ide na štetu novinara i javnosti, ali i državnog
proračuna jer se ne uplaćuju doprinosi u mirovinski i zdravstveni fond.
Upozoravaju i na problem netransparentnosti vlasništva u medijima. “Možemo
li vjerovati bilo kojoj vlasti da nešto radi po tom pitanju ako ona ne
čini ništa da hrvatskom pravosuđu privede odbjeglog tajkuna Miroslava
Kutlu koji je, na ovaj ili onaj način, povezan s većinom privatnih
medijskih kuća u Hrvatskoj (EPH, Večernji list, Slobodna Dalmacija, OTV,
Obiteljski radio…)”, kažu HND i SNH.
Jednako
je tako, dodaju, nejasno kako je do vlasništva u Novom listu i Glasu
Istre došao “još jedan kontroverzni medijski poduzetnik Albert Faggian”.
Medijski
prostor, ističu, i danas je premrežen ortačkim ugovorima, što je
vidljivo iz sudskog procesa koji će 9. studenoga početi pred zagrebačkim
Općinskim građanskim sudom, u povodu tužbe bivšeg protiv sadašnjeg
vlasnika EPH. Predmet spora je, kažu, neizvršavanje njihovog međusobnog
tajnog ugovora.
“Bez slobodnih novinara nema slobode
medija, nema demokracije niti istinske borbe s korupcijom. Ovo izgleda
kao fraza, ali je zapravo velika istina i zato od vlasti tražimo da
stvori ambijent za uspostavljanje socijalnog dijaloga u medijskim
kućama, ali i na razini cijele Hrvatske”, poručuju u priopćenju.
HND i SNH upozoravaju i kako se predugo čeka na
nacionalni kolektivni ugovor, te da je u nekim medijskim kućama, iako
neformalno, zabranjen sindikat, što uspoređuju sa stanjem u carskoj
Rusiji na početku 20. stoljeća.
Napominju da
u Hrvatskoj nije usvojena medijska strategija, kao temelj za raspravu o
izmjeni i dopuni postojećih zakona koji se tiču novinarstva, te da je
uvođenjem kaznenog djela sramoćenja u Kazneni zakon učinjen novi
pritisak na novinare i javni interes.
Nije, dodaju, riješen ni
jedan slučaj prijetnji novinarima u posljednjih godinu dana, među kojima
su i prijetnje smrću te dva pokušaja ubojstva. Sloboda novinara i
medija, ističu, guši se i grubim ušutkavanjem novinara pravilnicima i
drugim internim aktima medijskih kuća, a zabranjuje im se da o
pritiscima i cenzuri kojima su izloženi u redakcijama javno progovore.
Navode
i da se učestalo krše redakcijski statuti, koji su bili uvjet da se
tiskanim informativnim medijima osigura povlaštena stopa PDV-a od 5 i 10
posto. Tvrde da država ne želi uspostaviti mehanizam nadzora nad
poštivanjem tih statuta, kojima je prava svrha uređivanje odnosa između
uredništva i novinara, kao i nakladnika i vlasnika, a krajnji cilj
uspostava profesionalne autonomije redakcije u odnosu na vlasnike.
“Dio
medijskih vlasnika kojima je država osigurala povlašteni PDV kako ne bi
otpuštali novinare i smanjivali njihova radna i socijalna prava, učinio
je upravo suprotno, jednostrano su raskinuli kolektivne ugovore i time
dodatno ugrozili položaj novinara i slobodu medija”, zaključuju HND i
SNH.
