Predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec u petak
nije izašla pred novinare koji su tražili komentar o navodnom plagijatu
znanstvenog rada njezine zamjenice Snježane Bagić.
Prema
pisanju Jutarnjeg lista sutkinja Snježana Bagić je u članku iz 2014.
prepisala cijela poglavlja rada koji je njen kolega objavio 2012.
Jutarnji list navodi da je “od 17 stranica stručnog članka Snježane
Bagić koji joj je nedavno objavila Fondacija Centra za javno pravo,
gotovo polovica teksta do u zarez identična znanstvenom članku koji je
2012. s naslovom ‘Reagiranje ustavnih sudova na negativne kritike
njihovih odluka’ u Pravnom vjesniku što ga izdaje Pravni fakultet u
Osijeku objavio glavni tajnik Ustavnog suda Teodor Antić”.
Novinari su Omejec željeli pitati i o tajnim izvidima koje je, također prema medijskim tvrdnjama, Uskok
pokrenuo protiv izvršnog predsjednika Dinama Zdravka Mamića, Paška
Dodića, i potpredsjednika Hrvatskog nogometnog saveza (HNS) Damira
Vrbanovića te sutkinje Ustavnog suda Slavice Banić i jedne savjetnice na
Ustavnom sudu, zbog sumnji da su pokušali izlobirati rušenje dijelova
Zakona o sportu.
No, nakon tjedan dana osobe ‘pod mjerama’ su doznale da
su pod tajnim nadzorom policije pa nije dokazana tvrdnja da su Mamić i
Vrbanović doista pokušali privoljeti sutkinju Ustavnoga suda da ‘sruši’
zakon.
No, tu je temu na svojoj
konferenciji za novinare prokomentirao Mamić, rekavši da nije sudjelovao
u “nikakvim radnjama” i da “mirno spava”. “Zauzet sam jako obavezama
našeg kluba. Žao mi je što se moje ime dovodi u bilo kakvu vezu s tom
temom, jer niti sam pisao Zakon o sportu, niti sam tvorac Ustavnog suda.
Osobe koje se spominju poznam samo iz viđenja, kao što poznam svakog
Hrvata drugoga”, rekao je Mamić.
Predsjednica
Ustavnog suda Jasna Omejec u petak je sudjelovala na savjetovanju o
novostima u upravnoj i upravnosudskoj praksi gdje je održala i
predavanje naslovljeno “Uloga hrvatskog upravnog sudstva u promicanju
vladavine prava i ljudskih prava”.
Po njenim
riječima na taj radni sastanak hrvatskih upravnih sudaca nije došla
nametati rješenja nego istaknuti vezu između upravnog i ustavnog
sudstva i dati svoje viđenje kako bi se trebala provoditi sudska praksa u
skladu s najvišim ustavnim vrijednostima.
“Prvo
bih se htjela osvrnuti na današnje stanje hrvatske državne i javne
uprave kao temeljnog predmeta kontrole upravnih sudova. Bojim se da
hrvatsku suvremenu upravu obilježava fenomen, kojeg sam nazvala lijenost
upravnog duha”, istaknula je Omejec dodajući da je zatečeno stanje
posljedica naslijeđa prošlog sustava te da upravni sudovi trebaju imati
aktivniju ulogu u, kako je istaknula, osuvremenjivanju javne uprave.
Predsjednik
Visokog upravnog suda Ante Galić u svojem je izlaganju istaknuo da je
nakon reforme upravnog sudstva i primjene novog zakona u siječnju 2012.
bilo 32.452 neriješenih predmeta. Do danas ih je zaprimljeno još 10.784,
no sada je neriješenih manje od tisuću. “Sada možemo kontrolirati i
raditi po najvišim standardima zemalja članica Europske unije”, rekao je
Galić.
