U okviru programa žene u dobi između 50 i 69 godina se pozivaju na besplatni mamografski pregled svake dvije godine
Rak dojke danas je najčešći tumor u žena i jedan od vodećih
javnozdravstvenih problema u svijetu. Od raka dojke godišnje u Hrvatskoj
oboli oko dvije i pol tisuće žena, najčešće u dobi iznad pedesete
godine, ali u posljednje vrijeme sve češće obolijevaju i mlađe žene.
Rak dojke je zloćudni tumor koji nastaje kada normalne žljezdane stanice
dojke promijene svoja svojstva te počnu nekontrolirano rasti,
umnožavati se i uništavati okolno zdravo tkivo. Svakoj jedanaestoj ženi u
Republici Hrvatskoj prijeti rak dojke, a u sljedećim je godinama za
očekivati daljnji trend porasta broja oboljelih. Vrlo je važno rano
otkrivanje bolesti, jer dijagnosticirani karcinom u početnom stadiju
jamči izlječenje kod više od 90 posto žena.
U okviru programa žene u dobi između 50 i 69 godina se pozivaju na
besplatni mamografski pregled svake dvije godine.
Mamografija je
rendgenski pregled dojki kojim se mogu otkriti promjene na dojci i do
dvije godine ranije od pojave kliničkih simptoma. Cilj programa je
otkriti rak dojke u što ranijoj fazi te smanjiti smrtnost od raka dojke
za 25 do 30 posto, uz uvjet da se na pregled odazove 70 posto pozvanih
žena.
Počevši od dvadesete godine, svaka žena treba redovito obavljati
samopregled dojki, barem jednom mjesečno, koji ženi omogućuje da sama
pregleda svoje dojke. S time će s vremenom spoznati osobine normalnog
tkiva dojke te steći sposobnost boljeg uočavanja promjena koje bi mogle
ukazivati na tumor.
Najznačajniji čimbenici koji povećavaju rizik nastanka raka dojke kod
žena su: dob, prva mjesečnica prije 12-te godine života, menopauza iza
50-te godine života, nerađanje ili rađanje poslije 30-te godine života,
pretilost, biopsijski nalaz, postojanje srodnica po ženskoj liniji
nasljeđa s utvrđenim rakom dojke ako im je bolest utvrđena prije 40-te
godine života.
Povećan rizik za rak dojke vezan je i uz stanovite životne navike koje
prepoznajemo kao nezdrave: nedovoljno kretanje i nezdrava prehrana
(višak masnoća, šećera, brza hrana) koji dovode do pretilosti, zatim
pušenje, pretjerana konzumacija alkohola te izloženost stresu i
ionizirajućim zračenjima.
Dobro organizirani program ranog otkrivanja i osiguranje njegove kvalitete zasigurno će dovesti do rezultata.
