U Maloj vijećnici Doma Županije u Zadru, povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Županijske skupštine Zadarske županije održalo je Javnu tribinu na temu “(Ne)vrednovanje ženskog rada”.
Predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova mr. sc. Suzana Jakovac, ujedno i moderatorica Javne tribine, pozdravila je nazočne te predstavila predavačice tribine Maju Gergorić, dipl. politologinju, iz udruge CESI i doc. dr. sc. Valeriju Baradu sa Sveučilišta u Zadru.
Valerija Barada održala je predavanje na temu Kako društvo vrednuje plaćeni i neplaćeni ženski rad. Pokazala kako u domeni plaćenog ženskog rada žene sudjeluju na tržištu rada. no i dalje su konzistentno manje plaćene nego muškarci. Nadalje, istaknula je kako nije dostignuta pozicija da žene primaju jednaku plaću za jednaki rad. Međutim, kontraverzno je to kako tržište rada zapravo podrazumijeva mogućnost manjeg plaćanja žena. Žene se zapošljava upravo zato što ih se može manje platiti.
U domeni neplaćenog rada Valerija Barada je govorila o neplaćenom kućanskom radu o skrbi za djecu i starije članove obitelji te o tzv. tjelesnome radu. Razmatrala se mogućnost rada koje bi dovelo do drugačijeg vrednovanja ženskog rada. Nadalje je navela kako za to postoje dvije različite strategije. Prva bi bila da žene manje rade, zato jer nisu plaćene za taj posao, dok bi druga bila redistribucija toga posla u čemu može sudjelovati na institucionalnoj razini država, a na individualnoj razini bračni partner.
U zaključku je navedeno kako je nevrednovanje ženskog plaćenog i neplaćenog rada u funkciji reprodukcije postojećih društvenih odnosa.
Predavačica Maja Gergorić izlagala je na temu Rodni jaz u plaćama u Hrvatskoj. Započela je svoje predavanje tezom kako je rodni jaz u plaćama sektora zdravstva i financija, u kojem je najviše žena, najbolji pokazatelj neravnopravnosti spolova. Ustvrdila je kako nema inicijative da se to promjeni osim u Nacionalnoj strategiji za ravnopravnost spolova.
Istraživanja u Hrvatskoj pokazala su kako je u EU najveći rodni jaz u plaćama kod žena u zdravstvu. Takva istraživanja pokazao je i Eurostat. Žene primaju 74,1% plaće muškaraca jer je najviše žena među medicinskim sestrama. Nadalje, istaknula je kako se mimo statistike doznaje, od sindikata, da se ženama ne plaća prekovremeni rad, koji iznosi 15 sati, a kako taj novac odlazi na plaćanje dežurstva liječnicima. Ustvrdila je kada su muškarci i ravnopravni s plaćama žena, onda žena specijalist dobiva manju plaću za vrijeme kada postaje majka i preuzima tu društvenu ulogu.
U financijskom sektoru taj jaz je nešto manji, a prema europskoj statistici i najmanji. Razlog tome je što su iz financijskog sektora isključena plaćanja nekih poslova (servisnog tipa) pa je statistika stala na stranu plaćanja ženama.
Međutim žene su rijetko voditelji, direktori, pročelnici, menadžeri, a kada jesu onda su dosegnule stakleni strop, ustvrdila je Maja Gergorić.
