Gaženica je izgrađena, a Biljane?
U posljednji pokušaj da se za projekt gradnje Centra za gospodaranje otpadom kod Biljana Donjih ne dogodi najgore na sastanak s novim ministrom zaštite okoliša Slavenom Dobrovićem idu u petak župan Stipe Zrilić, gradonačelnik Božidar Kalmeta i direktor tvrtke Eko d.o.o. Dino Perović.
Posljednji pokušaj jer je vremena za odluku vrlo malo, a zahtjev za potpis nastavka projekta upućen je još 28. prosinca. Prema pravilima za realizaiciju projekata sredstvima EU rok za davanje ocjene u nadležnom ministarstvu je 60 dana. Zahtjev je bio upućen nakon što je pristigla odobrenje od strane JASPERS-a, partnerske institucije Europske komisije, Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj koja članicama EU pruža potporu i daje suglasnosti za izradu visokokvalitetnih projekata koji će se sufinancirati iz fondova EU. Dakle, za CGO Biljane je nakon puno godina pripremnih radnji u prosincu došla suglasnost da je projekt pripremljen po EU pravilima i prihvatljiv je za EU financiranje.
Mala izmjena – velika odgoda
Međutim, baš u to vrijeme su zeleni u EU parlamentu pokrenuli inicijativu da se problem otpada rješava putem tzv. kružnog gospodarstva, odnosno kroz sustav selektivnog odvajanja koje znači smanjenje potrebe za korištenjem pogona za mehaničko-biološku preradu otpada. Novi hrvatski ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović, stručnjak iz kvote Mosta zadarskih korjena, je odmah po dolasku na dužnost prije četrdesetak dana rekao da će se preispitati koncept gospodarenja otpadom u Hrvatskoj koji se godinama priprema.
Prema onome što je dosada objavljeno Dobrović se također zalaže za koncept kružnog gospodarstva, no ako se to odnosi na projekte koji su u visokoj fazi pripreme kao što su Biljane, a slična je situacija sa šibenskim Bikarcem ili splitskom Lečevicom, može doći do vrlo velikih problema. Mijenjanje projekta u ovoj fazi u kojoj su Biljane, na mali korak do početka realizacije, značilo bi odgodu svega na najmanje dvije-tri godine zbog procedure izmjene dokumentacije s upitnom mogućnošću dobivanja sredstava iz EU.
Zapošljavanje stotina zaposlenih u sortirnicama otpada?
Dobrović se, naime, zalaže za ugradnju sortirnica za selekcioniranje otpada, na nedavnom sastanku s predstvanicima centara za preradu otpada rekao kao bi u njma trebalo raditi ne 50-ak ljudi kako je predviđeno, nego nekoliko stotina, čak do 500 uglavnom na sortiranju otpada. Međutim, osim tih najava iz Ministarstva nisu stigle detaljnije upute što mijenjati u projektima, a potpis za već pripremljeni projekt ne stiže. Nije jasno koji bi se dio projekta morao mijenjati i na koji način, što bi zapošljavanje stotina ljudi značilo za ekonomsku računicu projekta, bi li se cijena tih izmjena prevalila u konačnici na račun građana? Znači li možda inzistiranje na ugradnji sortirnica zagovaranje lobija koji proizvode takva postrojenja?
Diklo ostaje samo zadarsko odlagalište?
Zadar pokušava riješiti pitanje odlaganja komunalnog otpada još od kraja 90-ih godina kada je s Montmontažom bio ugovoren projekt izgradnje MBO pogona ponad Bokanjca. Taj je projekt propao prvenstveno zbog toga što se ispostavilo da bi pogon trebao biti građen na terenu u vlasništvu Crkve, a ona teren nije dala. Deponij na Diklu se i dalje širio, na njega se dovozi otpad u sve većeg dijela županije, a nicala su i brojna divlja odlagališta.
Godinama su trajali dogovori i napori za nalaženje lokacije, nakon svih peripetija definirana je lokacija na području nekadašnjih kamenoloma zapadno od Biljana Donjih na teritoriju Grada Benkovca, a po Strategiji za gospodarenje otpadom RH i Prostonom planu Zadarske županije tu bi se trebao graditi regionalni centar za predau otpada za Zadarsku i južni dio Ličk-senjske županije. Na projektnoj dokumentaciji za Biljane tvrtka EKO d.o.o. radi već punih deset godina, na koncu je ishođena okolišna dozvola na temelju Studije utjecaja na okoliš, Studija izvedivosti i čak Lokacijska dozvola.
Nakon dugih priprema došlo se do projekta vrijednog 385 milijuna kuna, od kojih 70 posto osigurava EU, 20 posto Fond za zaštitu okoliša, a 10 posto regionalna i lokalna samouprava. U Zadarskoj županiji je nakon dosta muke provedeno usaglašavanje i osigurano je to vlastito učešče od 10 posto.
Gaženica je izgrađena, a Biljane?
U srpnju prošle godine je u postupku javne nabave proveden natječaj za projektiranje i izgradnju CGO, ukupna vrijednost nabave je 295 milijuna kuna a javilo se 13 natjecatelja. Drugi dio ovog natječaja trebao bi se raspisati u ožujku, potpisivanje ugovora je predviđeno za lipanj ili srpanj ove godine a dovršetak radova je u roku od 39 mjeseci od datuma početka ugovora za radove. Dakle u pokusni rad Biljane bi po ovom programu trebale krenuti koncem 2018. Godine, ali sad je sve stavljeno pod veliki znak pitanja.
Zastoj u realizaciji ovog projekta za Zadarsku županiju bio bi ravan katastrofi, nešto puno gore od usporavanja realizacije projekta Gaženica za vrijeme bivše Vlade. Gaženica je izgrađena, istina ne po prvotnom projektu, ali je za njenon dovršenje iz državnog proračuna utrošeno 533 milijujna kuna, a sad će se izgradnja pristanišne zgrade realizirati iapk po skromnijem projektu koji je izia sebe ostavio ministar Hajdaš Dončić.
Ako se ne realizira CGO Biljane lančano propadaju projekti u turizmu – od golfa na Baštijunskom brigu do uređenja Dikla, zastat će sanacija 220 divljih odlagališta otpada. Moglo bi se čak dogoditi da Diklo trajno ostane deponij, da recimo Grad Zadar zabrani općinama i gradovima odlaganje otpada na gradskom deponiju i time donekle riješi samo svoj problem…
Plaćanje penala
Ministru Slavenu Dobroviću je na sastanku 10. Veljače skrenuta pažnja na delikatnost situacije u kojoj se nalazi projetk Biljane, dobio je i napismeno što je sve do sada učinjeno i kolika bi EU sredstva mogli izgubiti ako se projekt ne ralizira. Ukoliko se sada dogodi zastoj zbog izmjene u projektu, ugradnje sortirnica namjesto MBO pogona, mogla bi doći u pitanje lokacijska dozvola koja važi do lipnja 2017. godine jer se izmjene ne bi mogle provesti ranije, a onda dolazi u pitanje i dozvola za građenje i sve ostalo.
Uz kaznu za nekorištenje EU sredstava na koncu bi trebali platiti penale koje je EU propisuje za one koji nemaju uređeni susstav gospodarenja otpadom. Hrvatskoj primjena tih propisa slijedi kroz tri godine, a treba znati da Bugarska plaća 15, Slovačka 16, Mađarska 27, a Poljska čak 70.000 eura dnevno za onaj dio države u kojoj nema riješeno pitanje zbrinjavanje otpada.
Hoće li, dakle, “zadarski ministar” Dobrović propustiti ovaj ključni zadarski razvojni projekt, ili će se sve istopiti zbog potreba “proračunske štednje” i ugradnje “kružnog gospodarstva” u gospodarenje otpadom?
