“S obzirom na to da je tumor bolest od koje obolijeva sve
veći broj Hrvata, u proces liječenja postepeno se uključuje
imunoterapija, postupak kojim se naš imunološki sustav nastoji
oduprijeti stanicama raka. No jednako kao kemoterapija ili zračenje, ova
vrsta liječenja može oštetiti zdrave stanice u tijelu oboljelog te
uzrokovati alergijske procese. Imunoterapija je danas u primjeni u
većini onkoloških ustanova u Hrvatskoj”, kaže dr. Stjepko Pleština,
predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb
Pleština naglašava da treba voditi računa o tome da imunoterapija ne
obuhvaća sredstva koja se u ljekarnama kupuju za jačanje imuniteta.
“Niz godina se pokušava shvatiti kako zloćudna stanica uspije mimoići
naše obrambene mehanizme. Vrlo pojednostavljeno rečeno, to čini na dva
načina: tako da se sakrije (ne izlaže svoje antigene koje bi prepoznao
naš imunološki sustav kao strane i nepoželjne) ili da uspava naš
imunološki sustav. Zadatak je imunoterapije da nadvlada ta dva
fenomena”, smatra Pleština.
Protutijela protiv karcinoma
Jedan od načina primjene imunoterapije je poticanje imunološkog sustava oboljelog da se sam obrani od karcinomskih stanica.
“Prvi je nespecifično poticanje i prilagodba vlastitog imunološkog
odgovora oboljelog. Prije sad već puno godina polučilo se pozitivne
rezultate primjenom interferona i interleukina kod nekih hematoloških
zloćudnih bolesti, ali i solidnih neoplazmi, poput melanoma ili raka
bubrega. Premda se ponekad na taj način mogla postići i dugotrajna
kontrola bolesti, stopa odgovora je bila niska”, objašnjava predstojnik
Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb.
Zatim se otišlo dalje u razvijanju imunoterapije i razvila su se antitijela koja sprečavaju širenje stanica raka.
“Uspjeli smo upoznati i neke za tumorsku stanicu posebno značajne
metaboličke putove i mehanizme njihove stimulacije putem posebnih
receptora izloženih na njenoj površini, pa su razvijena protutijela koja
mogu spriječiti njihovu aktivaciju i tako smanjiti sposobnost zloćudne
stanice da se umnaža i metastazira. Spoznali smo da je za umnažanje
tumorskih stanica bitan i njihov okoliš, posebice stvaranje novih krvnih
žila koje im trebaju za opskrbu, pa su otkrivena monoklonska
protutijela i drugi lijekovi koji ometaju taj proces”, kaže Pleština.
Primjenjuje se i u Hrvatskoj
Danas se u Hrvatskoj imunoterapija najviše primjenjuje kod žena
oboljelih od HER2 pozitivnog raka dojke, a osim izlječenja na taj se
način produljuje život osobe. “Primjena imunoterapije je standardna
metoda u kliničkoj praksi već više od desetljeća (uključujući Hrvatsku!)
te je dramatično promijenila prognozu nekih zloćudnih bolesti.
Primjerice, primjena antiHER2 usmjerenih protutijela potpuno je
promijenila prognozu HER2 pozitivnog raka dojke, tipa raka dojke koji je
nekada imao najlošiju prognozu. Blokada receptora vaskularnog
endotelnog čimbenika rasta monoklonskim protutijelom je, poradi
sprečavanja stvaranja novih krvnih žila u tumoru, također značajno
utjecala na produljenje preživljenja bolesnika sa zloćudnim bolestima,
primjerice metastatskim rakom debelog crijeva”, iznosi ovaj onkolog.
Pleština kaže kako se imunoterapija danas koristi u gotovo svim
onkološkim ustanovama u Hrvatskoj, ali jedan od problema s kojima se
mogu susresti oboljeli su nuspojave koje ova vrsta liječenja može
uzrokovati.
“Nažalost, svaki lijek uz korisne ima i moguće štetne učinke, a bitno je
da uvjerljivo nadvladavaju korisni. Svako zadiranje u imunološki sustav
može rezultirati neželjenim alergijskim reakcijama, pojavom autoimunih
bolesti, ali i oštećenjem zdravih stanica kao posljedicom blokade ranije
opisanih metaboličkih putova. Teško je, naime, naći nešto što je za
tumorsku stanicu presudno, a za normalnu uopće nije bitno”, tumači
Pleština.
Pleština naglašava da je imunoterapija samom pojavom u hrvatskom
zdravstvu napravila veliku revoluciju te se nada da će u nadolazećim
godinama biti postignut još veći uspjeh u njenoj primjeni.
