Događaju kojega se danas spominjemo prethodilo je razdoblje hrvatske čežnje za slobodom, samosvojnošću, istinom i pravdom, rekao je Bozanić
Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić istaknuo je na misi
zahvalnici u prigodi 25. obljetnice međunarodnoga priznanja
hrvatske države kako je to bio događaj koji je označio povijesnu
prekretnicu za hrvatski narod i kojim je završeno razdoblje
dvostrukog eksperimenta s južnoslavenskom državom pa je Hrvatska
dobila svoje mjesto na zemljopisnoj karti, svoje ime među
zemljama svijeta i svoju iskaznicu u političkoj zajednici
naroda.
Naglasio je kako je Hrvatska geografski smještena na granici koja
je od davnine postavljena podjelom Rimskog carstva na istočni i
zapadni dio te dodao kako je upravo zbog svog položaja na
razmeđu pozvana danas da bude most koji povezuje, subjekt
odgovorne suradnje, prostor međureligijskog dijaloga i
evanđeoskog ekumenizma. Ona će to moći činiti, ocijenio je,
samo ako bude svjesna svoga identiteta i nacionalnog i državnog i
kulturnog, kao i vjerskog identiteta svojih građana.
“Događaju kojega se danas spominjemo prethodilo je razdoblje
hrvatske čežnje za slobodom, samosvojnošću, istinom i pravdom”,
rekao je Bozanić.
“U Hrvatskoj je, kao i drugdje, komunistički sustav koristio
strah i neistinu kao načine djelovanja, a na načelima
materijalizma i ateizma predstavljao kao ideal čovjeka kojemu
nije potreban Bog”, rekao je dodavši kako u takvim
nastojanjima, uz progonstva i ubijanja, uz poticanje raseljavanja
Hrvata, gaženje prava, uz nemogućnosti političke slobode,
korjenito se suprotstavljalo hrvatskoj kulturi i osjećaju naroda.
Međunarodnom priznanju Hrvatske prethodila je gorljiva čežnja i
odluka koju je narod pod vodstvom prvog hrvatskog predsjednika
dr. Franje Tuđmana izrazio i političkim putem, duboko svjestan
svoga kulturnog i državnog identiteta koji ni komunizam nije
uspio zatomiti i poništiti, istaknuo je Bozanić i dodao kako je
Hrvatska najprije sebe priznala sebi, prepoznala vrijednosti koje
želi graditi u budućnosti, u zajedništvu s drugim državama i
narodima.
Danas se , rekao je Bozanić, sa zahvalnošću spominjemo i molimo
za prvog predsjednika međunarodno priznate Republike Hrvatske
Franju Tuđmana, te onih koji su bili vidljiva slika žrtve i dara,
hrabre i odlučne ljubavi prema Domovini, a to su hrvatski
branitelji.
U zahvalnosti Bogu ne smijemo zaboraviti ni hrabra srca,
glasove i ruke koje su nam pomogle kada smo bili bespomoćni,
posebno papu Ivana Pavla II. i vrijednosti njegova nastojanja
koje je odstupalo od do tada uobičajenih diplomatskih postupaka
Svete Stolice. Pamtimo i njegove suradnike, osobito u
Državnome tajništvu Svete Stolice, rekao je dodavši kako u
Hrvatskoj pamtimo neizmjernu brižnost sluge Božjega kardinala
Franje Kuharića zajedno s drugim biskupima i svećenicima da se u
obrani Domovine sačuva Kristov duh, ne popuštajući kušnji da se
na mržnju odgovori mržnjom.
Pamtimo prijatelje iz drugih naroda, iz njihovih mjesnih crkava i
država, naročito onih u kojima su živjeli raseljeni Hrvati, rekao
je kardinal.
Na dar slobode još nema potvrdnog i jednoznačnog
odgovora
Još uvijek na dar slobode, ocijenio je Bozanić, ne možemo dati
jednoznačan i sasvim potvrdan odgovor, jer da možemo, kako je
rekao, ne bismo u proteklim godinama gledali nacionalno
razjedinjavanje, promicanje negativnog ozračja, obescjenjivanje
općeg dobra, pa i nepoštivanje državnih institucija.
Poručio je kako je obljetnica i prigoda za ispit savjesti, poziv
na kajanje, traženje oproštenja i novoga početka. “Vrijedno je
stoga ovih dana promotriti što se sve događalo i na koji način
prenosimo vrijednosti novim naraštajima”, rekao je zagrebački
nadbiskup i dodao kako očito nije slučajno da se našu domovinu
želi poljuljati upravo u onome što se pokazalo najjačim i što je
bilo slabljeno u vremenu neslobode.
Smatra kako se to ponajprije vidi na pitanju odnosa čovjeka i
Boga, što je po kardinalovim riječima, neizbrisivo polazište
hrvatskoga identiteta, kao i vrijednost obitelji, promicanje
njezine važnosti i svega što je učvršćuje na društvenom i
gospodarskom području, pazeći na otvorenost prihvaćanja dara
života. Ocijenio je kako je također važno područje odgoja i
obrazovanja, u kojemu su, tvrdi kardinal Bozanić, vidljivi
višestruki udarci: otvaranje prostora za ideologizirane sadržaje
koje većina roditelja ne prihvaća, neodgovornost u pripremanju
mladih da preuzmu brigu za Hrvatsku ostajući u Hrvatskoj,
opremljeni znanjem i oduševljenjem.
“Još je uvijek velika kočnica neprimjeren odnos prema povijesnim
ranama, a s time i prema žrtvama režima zla: nacizma, fašizma i
komunizma”, rekao je dodavši kako će, dok je to poglavlje
neosvijetljeno uvijek postojati mogućnost da netko pokuša
sadašnju Hrvatsku vezati uz neko drugo vrijeme, a ne uz njezinu
kolijevku, a to su poglavito obrana i žrtve u Domovinskome
ratu.
Po Bozanićevim riječima u odnosu prema
kardinalu Alojziju Stepincu može se iščitati sva
suvremena hrvatska povijest. Oni koji Hrvatsku nisu
voljeli i koji je ne vole, koji je vide tek kao neželjenu
privremenost, u kardinalu Stepincu, istaknuo je, vide najveću
zaprjeku za svoja nastojanja da Hrvatsku ponize, ocrne i spriječe
u ostvarivanju boljitka. “I danas se njegov lik pokušava
prikazati spornim da bi se opravdalo vlastitu zarobljenost
neistinama, vlastitu zatvorenost uma i srca”, poručio je
kardinal.
Svetoj misi zahvalnici u prigodi 25. obljetnice
međunarodnoga priznanja hrvatske države u Zagrebačkoj
prvostolnici nazočili su, uz ine i predsjednica Republike
Hrvatske Kolinda Grabara Kitarović, predsjednik Hrvatskoga sabora
Božo Petrov, predsjednik Hrvatske vlade Andrej plenković ministri
i saborski zastupnici.
