Masovni ubojica Anders Behring Breivik u utorak je u sudnici, na početku žalbenog postupka u kojem će Norveška pokušati osporiti raniju presudu suda o kršenju ljudskih prava ubojice 77 ljudi, salutirao nacističkim pozdravom.
Norveška se žalila na presudu suda u Oslu iz travnja prošle
godine prema kojoj je prekršila ljudska prava masovnog ubojice
Andersa Behringa Breivika jer ga, kako je presuđeno, od 2011.
drži u zatvoru u gotovo potpunoj izolaciji.
Breivik je 22. srpnja 2011. bombom kućne izrade ubio osam ljudi
ispred ureda premijera u Oslu, a potom je ustrijelio 69 ljudi na
obližnjem otoku gdje se održavao ljetni kamp mladih iz
Laburističke stranke.
Sud u Oslu je u travnju izazvao zaprepaštenje, posebice među
obiteljima žrtava, presudivši da zatvorski uvjeti u kojima boravi
taj masovni ubojica predstavljaju kršenje Europske konvencije o
ljudskim pravima.
Odvjetnici koji zastupaju državu pokušat će u žalbenom postupku
tijekom rasprave od 10. do 18. siječnja dokazati da su drakonske
mjere, uključujući pretraživanja do gole kože i uskraćivanje
kontakata s drugim zatvorenicima, potpuno opravdane za
37-godišnjeg ekstremnog desničara koji se nije pokajao za
likvidaciju 77 ljudi, među kojima puno mladih.
Norveška, koja se ponosi strogim pridržavanjem vladavine prava
kada je u pitanju najgori napad počinjen na njezinom tlu od
Drugog svjetskog rata, odluku suda iz Osla iz travnja prošle
godine smatra pljuskom u lice.
Breivik, osuđen na kaznu od 21 godine zatvora koja se može
produljiti, ima na raspolaganju tri ćelije u kojima može gledati
televizor, igrati video igrice ili trenirati na spravama za
vježbanje, a može čitati knjige i časopise te koristiti i
kompjutor, ali bez pristupa internetu. U pet i pol godina
zatvora, Breivik osim posjeta profesionalnog osoblja –
liječnika, nadzornika, odvjetnika – koji su se odvijali
preko staklenog zida, nije imao drugih kontakata, osim
jednog kratkog posjeta majke pred njezinu smrt.
Sutkinja Helen Andenaes Sekulic je u travnju
zaključila da režim njegova zatočenja predstavlja kršenje članka
3 Konvencije kojim se zabranjuju “neljudske i degradirajuće kazne
ili postupci”.
“Radi se o temeljnoj vrijednosti u demokratskom društvu koja
vrijedi i za postupanje prema teroristima i ubojicama”,
zaključila je sutkinja, ističući da se Breivika drži u
“zatvorenom svijetu” i po 22 do 23 sata na dan.
“Trebalo bi biti sasvim jasno da se zakoni o ljudskim pravima
odnose na sva ljude, bez obzira na težinu njihovih zločina”,
poručila je Yuval Ginbar, pravna savjetnica
Amnesty Internationala (AI).
Sutkinja Andeanaes je dala za pravo državi kada je zatražila
strogo nadziranje njegove korespondencije, kako bi ga se
spriječilo da uspostavi mrežu sljedbenika u cilju izvršenja novih
napada. Brevik se namjerava žaliti na tu odluku jer smatra
da predstavlja kršenje članka 8 Konvencije koja jamči pravo na
privatni život.
