Matematički gledano, u prosjeku svaki drugi dan netko odluči voziti tamo gdje ga drugi vozači apsolutno nikako ne očekuju
Iako su autoceste najsigurnije prometnice, svaki drugi dan na
njima se nađe vozač koji je odlučio krenuti krivim smjerom ili
se vratiti kakvih stotinjak metara jer je promašio izlaz.
Putovanje autocestom, koliko god bilo skupo, ugodno je i
udobno, stoga se samo najzagriženiji ljubitelji zavoja odlučuju
izbjegavati ove prometnice u Hrvatskoj. Međutim, nije rijetko
da nam na autocesti život ugroze neodgovorni
vozači koji idu u krivom smjeru ili voze
unatrag.
Štoviše, dosta je često uzevši u obzir da prosječan promet u
Hrvatskoj po autocestama nije gust, sezona je vrhunac, a inače
su poluprazne usporede li se s austrijskim ili talijanskim.
Naime, kako su nas izvijestili iz službe za odnose s javnošću
HAC-a, na Hrvatskim autocestama 2015. evidentirano
je 178 dojava o vožnji u suprotnom smjeru i
nepropisnoj vožnji unatrag, a podaci za prošlu godinu
još se obrađuju.
Matematički gledano, u prosjeku svaki drugi dan
netko odluči voziti tamo gdje ga drugi vozači apsolutno nikako
ne očekuju te ugroziti živote svih koji su se
našli na prometnicama u to vrijeme. Čak ih ni potencijalno
visoke kazne ne obeshrabruju. Naime, člankom 49. Zakona o
sigurnosti prometa na cestama predviđena je
novčana kazna u iznosu od 5.000 do 15.000 kuna ili
kazna zatvora u trajanju do 60 dana za vozača
koji se vozilom na autocesti kreće kolničkom trakom
namijenjenom za promet vozila iz suprotnog smjera, odnosno u
suprotnom ili zabranjenom smjeru.
Ako se slučajno zateknete na autocesti u takvoj situaciji te
uočite vozilo koje se kreće u krivom smjeru, bitno je da
ostanete pribrani i koncentrirani te istog časa
nazovete policiju na broj telefona 192 ili službu 112.
Oni onda sa svim ostalim nadležnim službama pokreće propisanu
Proceduru o postupanju u izvanrednoj situaciji na cesti i
načinu označavanja vožnje u suprotnom smjeru u zonama čvorova i
odmorišta, kažu iz HAC-a. Nakon dojave djelatnici
Hrvatskih autocesta pristupaju hitnoj uspostavi
prometne signalizacije. Na svjetlosno promjenjivoj
signalizaciji postavlja se prometni znak
opasnosti kojom se vozila svjetlosnom strelicom
preusmjeravaju na voznu (desnu) traku jer vozači koji voze u
suprotnom smjeru u većini slučajeva voze pretjecajnom (lijevom)
trakom. Maksimalna brzina ograničava se na 40
kilometara na sat.
Istodobno se obavještavaju sve službe o nužnosti hitne
intervencije – HAK, susjedni Centri za održavanje i kontrolu
prometa, Ophodarska služba, susjedne naplatne postaje, a sve
informacije koje oni zajednički prikupljaju o incidentnim
situacijama objavljuju se putem radiopostaja, stoga je
važno uključiti radio u sustav
informiranja o stanju u prometu
– RDS odnosno Traffic ili TA
funkciju/prekidač, ovisno o tome što već automobil u kojem se nalazite u tom momentu
ima.
Tek nakon objavljene informacije o završetku incidentne
situacije moguće je nastaviti uobičajeno putovanjem autocestom,
kažu iz HAC-a. Dodaju kako je u svrhu prevencije ovakvih
opasnih situacija na potencijalno kritičnim mjestima u zonama
čvorova i odmorišta postavljena dodatna vertikalna
i horizontalna prometna signalizacija. Na čvorovima su
postavljene prometne ploče STOP – krivi smjer, a u zonama
dvosmjernog prometa izvedene su vibro crte sa zvučnim efektom
koje upozoravaju vozače na prelazak u suprotni smjer.
STOP – krivi smjer te je još izvedena horizontalna prometna
signalizacija – dvostrukom punom crtom odvojen dvosmjeran smjer
kretanja vozila. U pravilu su znakovi izrazito
uočljivi, gotovo napadni te je vrlo teško ući u krivi
smjer ako imalo obraćate pažnju na to kuda i kako vozite
