U svijetu i u Hrvatskoj se sutra, 7. prosinca, obilježava Međunarodni dan civilnog zrakoplovstva čiji su osnovni ciljevi širenje svijesti u javnosti o važnosti civilnog zrakoplovstva za društveni i gospodarski razvoj te
Ovaj je datum ujedno prilika da uputimo čestitku i odamo
priznanje svim sudionicima civilnog zrakoplovstva, od zaposlenih
u zračnim lukama – letačko, kabinsko, tehničko osoblje,
djelatnici kontrole leta i svi koji na bilo koji način brinu o
civilnom prometu – kao i pilotima helikoptera, jedrilica,
kanadera, sportskih zrakoplova, odnosno svima koji prometuju
našim nebom.
Važnost civilnog zrakoplovstva u gospodarstvu je neupitna, no
unatoč svemu, o prirodi posla onih koji svakodnevno brinu o
sigurnosti stotina putnika javnost još uvijek nije dovoljno
informirana. Tako se i zanimanje pilota na komercijalnim letovima
rijetko spominje, osim kad se, nažalost, dogode tragedije. U
sjeni takvih tragičnih događaja ostaju stotine imena onih koji
unatoč stresu i zdravstvenim rizicima posla te unatoč
turbulentnim zbivanjima u svjetskom i europskom zrakoplovstvu,
obavljaju svoj posao odgovorno, profesionalno, ali i s ljubavlju.
Česta tema je i pitanje pilotskih plaća koje se smatraju, za
današnje uvjete, previsokima. No, treba znati da iza svakog
pilota stoje godine školovanja, tečajeva, stotine, pa i tisuće
letova, a svake se godine prolaze i obavezna usavršavanja znanja
i tehnika letenja. Iako se često prikazuje u romantičnom svjetlu,
zanimanje pilota izuzetno je zahtjevno, a pritom su izloženi i
brojnim zdravstvenim rizicima. Dan i noć u njihovom se poslu
često isprepliću – promjene vremenskih zona brze su i česte zbog
čega nerijetko dolazi do poremećaja 24-satnog tjelesnog
(cirkadijanog) ritma, a svladavanje jet lag-a pravi je izazov.
Letenje je povezano i s promjenama u tlaku zraka, smanjenom
količinom kisika, izloženosti zračenju, a dobro je poznato da
izaziva psihološki te fizički stres. Takvo “radno okruženje”
teško je zamislivo čak i onima koji često putuju, a posebno ako
uzmemo u obzir i današnje terorističke prijetnje koje nitko ne
može zanemariti unatoč vrlo visokim mjerama sigurnosti.
Za kraj spomenimo i da je cjelokupni zračni promet Europske unije
u razdoblju rekonstruiranja i borbe za preživljavanje mnogih
nacionalnih avioprijevoznika. Odluka EU o zabrani
subvencioniranja državnih kompanija i njihovom prepuštanju
zakonima tržišta, dovela je do nekih neželjenih posljedica. Tako
gotovo sve europske aviokompanije gube tržišnu utakmicu s
kompanijama iz neposrednog susjedstva, od Turske, preko Bliskog
istoka do Azije zbog neravnopravne konkurencije. Posljedično se u
većini europskih kompanija smanjuje broj zaposlenih koji potom
odlaze na rastuća tržišta, u pravilu azijska, čime se ponavlja
scenarij koji je 50-ih godina zadesio europsko brodarstvo. I
Hrvatsku je, nažalost, u protekle četiri godine napustila
četvrtina pilota.
Poseban problem predstavljaju i “inovativni” poslovni modeli,
odnosno zaobilaženje zakonskih propisa vezanih uz zapošljavanje.
Europski je parlament u rujnu izglasao “Europski paket mjera i
strategiju razvoja zračnog prometa” (EU Aviation Strategy and
Package) koji je službeno objavljen 2. prosinca. Dokument nije
zakonski obvezujući, već predstavlja preporuku Europskoj komisiji
za izradu odgovarajuće regulative kojim se promovira izravno
zapošljavanje kao jedini prihvatljivi oblik zapošljavanja
letačkog osoblja.
Promjene se događaju i nadamo se sretnom “slijetanju”, a svim
našim kolegama ovom prilikom čestitamo Međunarodni dan civilnog
zrakoplovstva te im želimo sigurnu i mirnu plovidbu našim
nebom.
