U povodu proglašenja 2016. godinom bregunice, 30-ak aktivista
svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for
Nature) i partnerskih eko udruga, u subotu su
kod Donje Dubrave akcijom uređenja obala rijeke Drave pripremili
staništa za dolazak bregunice iz Afrike te gniježđenje jedne od
najugroženijih ptica u Hrvatskoj, koja je na udaru posebice zbog
obaloutvrda i izgradnje hidroelektrana.
Današnjom akcijom uredili
smo 200 metara obala Drave, kako bi se za nekoliko tjedana kad se
bregunica vrati iz Afrike tu mogla naseliti veća kolonija, rekla je
voditeljica projekata u WWF Adria Branka Španiček. WWF i eko-udruge u
akciji su poduprle Hrvatske vode, Javna ustanova Međimurska priroda i
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području
Koprivničko-križevačke županije,
“Bregunica i druge vrste dravskih ptica pod velikim su pritiskom zbog
nestanka staništa, u prvom redu zbog obaloutvrda i izgradnje
hidroelektrana koje mijenjaju prirodnu dinamiku rijeke i onemogućuju
stvaranje prirodno strmih obala, glavnih staništa ovih iznimnih ptica.
Zato je WWF zajedno s brojnim udrugama pokrenuo kampanju za očuvanje
bregunice i njenih staništa”, istaknula je Španiček.
U WWF-u ističu kako je bregunica “ambasador” žive i zdrave rijeke
Drave. Gnijezdi u staništima poput prirodnih strmih zemljanih
(pjeskovitih) obala. Na Dravi još živi oko 50 posto hrvatske populacije
bregunica, međutim broj parova se u posljednjih 30 godina smanjio za 90
posto, pa su zato potrebne nužne mjere za očuvanje bregunice i njenih
staništa.
Zbog toga se WWF i eko udruge zalažu za očuvanje i zaštitu bregunice
i njenih staništa. Uz očuvanja postojećih kolonija, ističu kako je
potrebno obnoviti i dosad uništena staništa, a potrebno je i zaustaviti
regulacije i korištenje pesticida duž riječnog koridora rijeke Drave,
koji ubijaju kukce, njihov glavni izvor hrane.
Bregunica (Riparia riparia) je najmanja europska lastavica –
veličine od oko 12 centimetara i težine samo 14 grama. Vrlo je društvena
vrsta, koja gnijezdi u kolonijama. Gnijezda obično izgrade u prirodnim,
okomitim, pjeskovitim obalama rijeka. Kada se bregunice u travnju
vraćaju iz Afrike na Dravu, počinju kopati oko 70 centimetara duboke
rupe u strme obale rijeke. Bregunice se hrane malim, letećim kukcima,
primjerice komarcima. Jedna obitelj bregunica može pojesti i do 10.000
komaraca na dan, čime čine veliku uslugu ljudima i drugim životinjama,
naročito stoci.
Kao dio kampanje “Bregunica – ptica 2016. godine”, WWF će u svibnju
povesti učenike škola iz županija duž Drave na stručnu ekskurziju brodom
kako bi mogli vidjeti rezultat današnje akcije, jednu od najvećih
kolonija bregunica u Hrvatskoj.
Bregunicu su za hrvatsku pticu 2016. godine proglasile Svjetska
organizacija za zaštitu prirode (WWF) i nevladine udruge Prirodoslovno
društvo Drava, Zeleni Osijek, Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i
prirode, Baobab, ZEUS i Matis rafting klub.
