Zagrebački Reformisti predlažu da se 17. kolovoza, na prvu godišnjicu
smrti, u Zagrebu postavi spomenik, bista ili spomen ploča Arsenu Dediću
te apeliraju na zagrebačkog gradonačelnika, Gradsku skupštinu i Odbor za
kulturu, kao i na nadležno gradsko Povjerenstvo da podrže ovu
inicijativu.
“Za mjesec i pol dana
navršava se prva godišnjica otkako nas je napustio Arsen Dedić, kojeg u
stručnim krugovima ocjenjuju kao najkompletnijeg i najvažnijeg
kantautora u povijesti hrvatske popularne glazbe, čiju pjesničku
profinjenost na hrvatskoj glazbenoj sceni nije dosegnuo nitko”,
podsjećaju Reformisti u ponedjeljak u priopćenju.
Arsen je, nakon šibenskog djetinjstva, u Zagrebu živio od svoje 19.
godine do smrti, punih 58 godina. Iza sebe je, navode
Reformisti, ostavio brojne nezaboravne pjesme poput “Kuća pored mora”,
“Moderato cantabile” ili “Ne daj se Ines”. Pisao je filmsku,
televizijsku i kazališnu glazbu, objavio je više zbirki pjesama, a
njegova dječja pjesma “Kad bi svi ljudi na svijetu” najpoznatija je i
najpopularnija pjesma tog žanra. Pisao je tekstove za mnoge popularne
pjevače i grupe, a manje se zna da je bio tekstopisac i za hitove
Bijelog dugmeta i Zdravka Čolića. Đorđe Balašević u Pjesmi o Arsenu
napisao je “uvijek sam imao namjere jasne što želim biti kad odrastem,
ja bit ću Arsen”. Arsen je za života primio brojne nagrade, a 1995.,
podsjećaju Reformisti, odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka
Marulića. Nositelj je i spomenice Domovinskog rata.
“Sve to nije dovoljno da mu se grad u kojem je živio najveći dio svog
života oduži bistom, spomen pločom ili spomenikom”, navode.
Stoga predlažu da se 17. kolovoza na prvu godišnjicu smrti, u Zagrebu
postavi spomenik, bista ili spomen ploča kojom će se, kako ističu, Grad
Zagreb odužiti svom velikom građaninu. “Iako bi jednako primjereno bilo
da se grad Arsenu oduži i ulicom, poznato je da je Arsen takvu
mogućnost otklonio stihovima “neka ne nosi ulica moje ime, dajte ga
nekom brodu””.
S obzirom na to da je posljednje 42 godine života Arsen živio u
zagrebačkoj Haulikovoj ulici, Reformisti predlažu da se, uz suglasnost
obitelji, na toj adresi postavi spomen ploča. Druga je mogućnost da se
na obližnjem Trgu Petra Svačića, svega 50-tak metara od Arsenovog doma
postavi bista ili spomenik.
“Arsenov opus još je za njegova života postao nacionalna baština.
Stoga apeliramo na gradonačelnika Grada Zagreba, na Gradsku skupštinu,
na gradski Odbor za kulturu, kao i na Povjerenstvo za davanje
suglasnosti za postavljanje ili uklanjanje spomenika, spomen-ploča,
skulptura i sličnih predmeta osobama ili događajima da podrže ovu
inicijativu zagrebačkih Reformista”, navode priopćenju.
