Putovanje u inozemstvo radi sudjelovanja u terorističkim aktivnostima,
obuka, poticanje na terorizam ili financiranje takvih aktivnosti mora se
odrediti kao kazneno djelo u svim zemljama članicama EU-a,
zatražili su eurozastupnici Odbora za građanske slobode, pravosuđe i
unutarnje poslove (LIBE) u rezoluciji izglasanoj u ponedjeljak navečer.
Amandmani koje je
pripremila njemačka zastupnica Monika Hohlmeier (Europska pučka stranka)
su izglasani s 41 glasom za, četiri protiv i 10 suzdržanih, priopćio je
Europski parlament u utorak.
“Uspjeli smo postići dobru ravnotežu između osiguranja sigurnosti i
poštivanja osnovnih ljudskih prava, kao što je sloboda mišljenja,
putovanja i pristupa obrazovanju”, rekla je izvjestiteljica Monika
Hohlmeier nakon glasovanja. “Ovo je prvi put da je Parlament donio
odluke na polju protuterorizma, nakon što mu je Lisabonski sporazum dao
zakonodavnu moć u tom području”, naglasila je dodajući kako je velika
većina podržala zajednički pristup.
Nacrt protuterorističke direktive, koji je predstavila Komisija 2.
prosinca 2015. u svjetlu napada u Parizu u studenome, smatra se ključnim
u zajedničkoj borbi sprječavanja terorizma jer kriminalizira i pripreme
za teroristička djelovanja kao što su putovanja u inozemstvo u svrhu
terorizma, obuku, javno poticanje ili veličanje terorizma te
financiranje.
Direktiva kriminalizira putovanje u inozemstvo sa ciljem sudjelovanja
u terorističkoj grupi, primjerice putovanje stranih boraca u Siriju ili
druge zone sukoba, i putovanje s namjerom naručivanja ili doprinošenja
terorističkom djelu, te omogućavanje organiziranja ili pomoć pri
organiziranju takvih putovanja.
Određuje kao kazneno djelo primanje ili pružanje obuke ili
instrukcija, uključujući stjecanje znanja, dokumentacije ili praktičnih
vještina s namjerom proizvodnje ili korištenja eksploziva, vatrenog ili
drugog oružja ili škodljivih ili opasnih tvari. Uključujući
takve aktivnosti i u slučaju “usamljenih vukova”, na njihovu vlastitu
inicijativu, s konačnim ciljem samostalnog izvršavanja terorističkog
akta.
Kaznenim djelom bi se, po prijedlogu direktive, odredilo i javno
poticanje na terorizam kao što je veličanje ili opravdavanje bombaša
samoubojica ili širenje poruka i slika kao način prikupljanja podrške za
terorističke ciljeve ili stjecanje publiciteta, primjerice širenjem
video-snimaka ubojstava. Zemlje članice moraju poduzeti mjere za
osiguranje brzog uklanjanja ilegalnog sadržaja koji se nalazi na
njihovom teritoriju koji predstavljaju javno poticanje na počinjenje
terorističkih djela, kažu zastupnici. Ako to nije moguće, zemlje članice
mogu poduzeti potrebne mjere i blokirati pristup tom sadržaju
zadržavajući transparentne postupke, odgovarajuće mjere zaštite i
mogućnost sudske provjere, dodaju zastupnici.
Kriminalizira se i pružanje ili skupljanje sredstava na bilo koji
način s namjerom činjenja ili doprinošenja terorizmu. Nadalje, zemlje
članice bi trebale poduzeti mjere za zamrzavanjem ili zapljenom takvih
sredstava, kažu zastupnici.
Uoči razgovora s Vijećem o prijedlogu nove protuterorističke
direktive, zastupnici su također naglasili potrebu za zaštitom i pomoći
žrtvama, posebice izvan granica.
Zemlje članice bi trebale osigurati da u slučaju terorističkog
napada, žrtve imaju osiguranu liječničku pomoć, emotivnu i psihološku
podršku, primjerice pomoć nakon traume i savjetovanje, savjete o bitnim
pravnim, praktičnim i materijalnim pitanjima, te podršku da se vrate u
svoje zemlje ako su se zatekli u nekoj zemlji EU-a u vrijeme
terorističkog napada. Zastupnici također naglašavaju da bi žrtve trebale
imati pristup dugoročnoj podršci u njihovim državama čak i ako je
teroristički napad bio u drugoj zemlji članici EU.
Zemlje članice bi trebale proslijediti drugim zemljama članicama bilo
kakve informacije koje bi mogle pomoći u otkrivanju, prevenciji,
istraživanju ili pravnom gonjenju terorističkog djela, zaključuju
zastupnici. Također potiču zemlje članice da dijele saznanja i iskustva
u deradikalizaciji i sprječavanju novačenja građana od strane
terorističkih organizacija.
Odbor je dao izvjestiteljici Hohlmeier mandat za otvaranja pregovora s
Vijećem. Početak trilateralnog razgovora između Parlamenta, Vijeća i
Komisije se predviđa prije ljetne stanke.
