Zakon o zabrani nepoštenih trgovinskih uvjeta u lancu opskrbe hranom,
trebao bi poboljšati položaj domaćih proizvođača hrane u odnosu na
trgovačke lance, rečeno je u četvrtak na okruglom stolu o nacrtu toga
zakona.
Pomoćnik ministra poljoprivrede Krunoslav Karalić rekao je tijekom skupa koji su organizirali Zbor agrarnih novinara Hrvatskog novinarskog društva i Društvo agrarnih novinara Hrvatske,
da je cilj zakona koji predlaže Ministarstvo i koji je u fazi nacrta,
uređenje tržišta te kako je očekivani učinak povoljniji tržišni položaj
ovdašnjih proizvođača hrane.
“Osnovni cilj zakona je spriječiti zloporabu dominantne pozicije u
pregovaračkim odnosima u lancu opskrbe hranom i uspostaviti pravedne
trgovačke odnose u tom lancu. Kroz zakon također želimo sankcionirati
neopravdano nametanje i prebacivanje troškova jedne strane u lancu na
drugu, ali i sankcionirati neopravdani raskid ugovora u tom lancu, kao i
neopravdane naknade za pojedine nepostojeće usluge”, kazao je Karalić.
Naveo je i da je jedan od najbitnijih segmenata zakona koji predlažu sankcioniranje prodaje proizvoda ispod cijene koštanja ili ispod nabavne cijene s PDV-om.
Po njemu, zakon prvenstveno uređuje tržište i sustav kakav već ima
20-ak članica Europske unije, s krajnjim efektom povoljnijeg položaja
hrvatskih proizvođača hrane, dok će se njihova konkurentnost rješavati
drugim mjerama.
Pomoćnik ministra gospodarstva Željko Pravdić istaknuo
je kako su se hrvatski proizvođači hrane našli u dodatnim problemima i
zbog ruskog embarga kada su se europski viškovi hrane počeli prelijevati
prvenstveno na, u tom segmentu, slabije organizirane države.
On smatra kako Hrvatska nije iskoristila priliku od ulaska u Europsku
uniju, a da trgovački lanci i dalje diktiraju gotovo sve uvjete na
tržištu, od položaja artikala na policama do svega ostaloga
Predstavnik Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlošić
pita se znamo li koliko je staro meso koje se uvozi u Hrvatsku po
iznimno niskim cijenama, dok istovremeno naši proizvođači ne mogu
plasirati svoje kvalitetne proizvode.
“Nešto se hitno mora poduzeti da zaštitimo svoju proizvodnju, to je
napravila većina država EU-a”, istaknuo je Brlošić, kojemu smeta i što
se uvozi i mlijeko, odnosno po njemu nerijetko nekakva mliječna
mješavina, loše kvalitete.
“Nismo protiv toga da se uvozi meso staro do dva mjeseca, ili svježe
kvalitetno mlijeko, ali svjedoci smo da nam se uglavnom plasiraju
proizvodi lošije kvalitete”, rekao je Brlošić.
Predstavnica Cromilka Rašeljka Maras također misli kako
bi novi zakon trebao smanjiti uvoz proizvoda po dampinškim cijenama.
Prema podacima koje je iznijela, uvoz mlijeka u Hrvatsku od ulaska u EU
porastao je 40 posto, a mlijeko se uvozi po dampinškim cijenama.
Predsjednik Saveza udruga povrćara Hrvoje Gregurić
požalio se da proizvođači nisu sudjelovali u izradi nacrta zakona i
pitao zašto država dozvoljava da se, recimo, uvozi paprika sumnjive
kvalitete iz Srbije ili krumpir s Cipra.
On je zadovoljniji suradnjom sa stranim trgovačkim lancima nego s domaćima.
“Hrvatska kućanstva za hranu troše trećinu prihoda što je mnogo više od kućanstava razvijene Europe”, navela je Božica Marković
iz Hrvatske gospodarske komore, dok je najviše prigovora na nacrt
zakona imao izvršni direktor Agrokora za poljoprivredu i predstavnik
Hrvatske udruge poslodavaca Goran Pajnić. Po njemu novi bi zakon poljoprivrednicima mogao donijeti samo nove probleme.
Predsjednik Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja Mladen Cerovac
smatra da su mali i srednji hrvatski proizvođači hrane, zbog slabe
pregovaračke snage, trenutno u podređenom položaju u odnosu na trgovce,
te da bi novi zakon to mogao iznivelirati.
