Europski parlament je izglasao veto na tehničku mjeru kojom se na
energetskim pićima dopuštaju tvrdnje poput “kofein pridonosi povećanju
performansi” i “kofein pridonosi budnosti”.
Razlog djelovanja Europskog parlamenta je podatak da sve više mladih i djece konzumira energetske napitke.
“Proizvođači tvrde da se reklamama ne obraćaju djeci, no tinejdžeri su
među najvećim potrošačima tih pića a i djeca ispod 12 ih sve više piju.
Zdravstvene tvrdnje da poboljšavaju koncentraciju ili olakšavaju učenje
mogu namamiti djecu i mlade da, prije škole ili učenja, piju energetske
napitke. Prosječna limenka sadrži 27 g šećera i 80 mg kofeina, dakle kao
velika šalica crne kave s četiri žlice šećera”, upozorila je
europarlamentarka Biljana Borzan, jedan od pokretača izglasavanja veta.
Sporne zdravstvene tvrdnje
Takozvane “zdravstvene tvrdnje” o pozitivnom utjecaju koje nose neki
prehrambeni proizvod su zamišljene kako bi kupce potaklo da kupuju zdravu hranu.
No, te iste “zdravstvene tvrdnje” mogu negativno utjecati na zdravlje
ako stoje na proizvodima koji sadrže velike količine šećera, soli i
drugih potencijalno štetnih tvari. Primjer je čokoladno mlijeko puno šećera na kojem stoji tvrdnja da je dobro za kosti jer sadrži kalcij.
Europska komisija predlaže odobrenje svake pojedine zdravstvene
tvrdnje, a Europski parlament ima ovlasti odbiti ih izglasavanjem veta.
“Tu se ne radi o zabrani energetskih pića već o zdravom razumu. Bizarno
je da pića koja sadrže toliko šećera i kofeina uopće mogu nositi
“zdravstvene tvrdnje”. Uostalom, na limenkama već sad malim slovima
stoji da se ne preporučuju djeci i trudnicama. Imali bi smo situaciju da isti proizvod nosi upozorenje i “zdravstvenu tvrdnju”, izjavila je Borzan.
Zavedeni reklamiranjem
Hrvatska eurozastupnica je s dvije kolegice iz Parlamenta početkom
godine pokrenula pitanje regulacije konzumiranja energetskih napitaka
kod djece i maloljetnika. EU ima ovlasti djelovati oko pakiranja i
oglašavanja dok je na državama članicama da urede pitanja prodaje i
poreza. Tako su Litva i Latvija zabranile prodaju energetskih pića maloljetnicima, a Francuska i Mađarska uvele posebne poreze na te proizvode.
“Današnja odluka je prvi odlučan korak i uspjeh naše inicijative da se
smanji konzumacija energetskih pića kod djece i mladih. Podatak da 40
posto djece i mladih koji ih piju to rade jer im navodno treba energije
sam za sebe govori da su zavedeni reklamiranjem. Taj podatak ruši
tvrdnje proizvođača da se reklamama ne obraćaju djeci i zato im ne treba
dati dodatne mogućnosti za ispiranje mozga”, zaključila je Borzan.
Veto je izglasan s velikom većinom glasova “za”.
