Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS) svake godine s početkom ljeta i
dolaskom turista ima sve više posla, a ove je godine već imala tri puta
više intervencija nego lani kad je riječ o pomaganju i
spašavanju turista i domaćeg stanovništva, za što ima dovoljno ljudi,
ali nedostaje joj opreme, ističe pročelnik HGSS-a Vinko Prizmić.
HGSS je osnovan 1950. kao
interna služba Hrvatskoga planinarskog saveza, a danas je
neprofitna udruga koja okuplja gorske spasioce organizirane u 24
postaje koje pokrivaju cijelu Hrvatsku.
“Turistička sezona za nas je ove godine počela vrlo intenzivno.
Imamo puno intervencija, najčešće zbog turista koji borave u prirodi, na
planinama, u brdima, šumama i slično, ali i domaćih koji sve češće
odlaze u prirodu na nedostupnije lokacije radi hobija i rekreacije,
poput branja šparoga i gljiva, planinarenja i drugog”, kaže Prizmić za
Hinu te dodaje da se služba za sezonu dobro pripremila i ekipirala.
Za nedostatak opreme kaže da se odnosi na vozila, telefone i drugu
komunikacijsku opremu te na novac za troškove koji su veći s obzirom na
utrostručeni broj intervencija, posebice za gorivo, užad i drugu opremu
te hranu.
Više aktivnosti zbog pustolovnog turizma
Vezano za turizam, napominje da se u Hrvatskoj
osjeća globalni trend i da raste pustolovni turizam, koji u svijetu
raste po godišnjoj stopi oko 60 posto.
“U Hrvatskoj taj segment turizma raste nešto sporije, oko 25 posto na
godinu, što znači da je otprilike za toliko svake godine viša ponuda
pustolovnoga i adrenalinskog turizma. Kako je dosta toga u prirodi, na
manje dostupnim, pa i nedostupnim terenima, bilo da se radi o šumi,
planini ili morskim dubinama, na obali, otocima i unutrašnjosti zemlje,
nesreće i nepredviđene situacije se događaju jer nisu svi koji se u to
upuštaju jednako fizički i tehnički spremni”, kaže Prizmić.
Za HGSS sezona počinje ranije i završava kasnije, opasnosti i nesreća
ima stalno, zbog čega mnogo vremena, gotovo 95 posto svojih aktivnosti,
posvećuju prevenciji i edukaciji stanovnika i turista.
“Ulažemo puno napora u preventivu nesretnih situacija, radimo sigurne
karte, označavamo staze i provodimo edukacije, no zakon velikih brojeva
u turizmu baš nam i ne ide u prilog jer se – ako na jednom prostoru u
nekom trenutku imate i deset puta više ljudi – može očekivati i više
nesretnih situacija unatoč preventivi”, ističe Prizmić.
Operativna elita civilne zaštite s nedostatnim financijskim sredstvima iz proračuna
Unatoč važnosti posla koji HGSS obavlja te uspjesima, profesionalizmu
i volonterizmu, dobro bi mu došlo više novca. Iako je ušao u državni
proračun te iako su sa zakonom o HGSS-u očekivali bolje uvjete rada,
njih po Prizmićevoj ocjeni nema.
“Na proračunskoj smo poziciji Državne uprave za zaštitu i spašavanje
(DUZS), a kako nas oni doživljavaju kao neko strano tijelo, prvi
smo kada treba smanjivati sredstva iz proračuna, a zadnji kada ih treba
povećati. To nije realno i ne uvažava naše potrebe, a iz objektivnih
razloga i zakonskih obveza država je doista dužna financirati rad
HGSS-a”, ističe Prizmić.
Poručuje da je HGSS “nacionalni resurs vrlo važan za obranu
stanovništva i turista od velikih nesreća i katastrofa” s obzirom na sve
češće poplave zbog klimatskih promjena te da je, među ostalim, pomoć
hitnoj medicinskoj pomoći i dr.
“Mi smo zapravo elitna i operativna snaga sustava civilne zaštite
i vjerujemo da će iduća vlada to bolje razumjeti i reagirati”, kaže
Prizmić.
Za osam milijuna kuna na godinu iz državnog proračuna kaže da je
malo, posebice zato što HGSS pokriva cijelu Hrvatsku 24 sata na dan i da
svoj posao radi izvrsno prema svim svjetskim standardima, za što
uživa svjetski ugled.
Dio troškova pokrivaju donacije, no tu se HGSS, kako kaže, “nije
usrećio” jer zakonodavac nije bio baš izdašan pa ni članovi HGSS-a ni
donatori “ne uživaju važnije benefite kao u nekim drugim europskim
državama”.
“Da smo neko tijelo državne uprave, to bi sve stajalo bar 50 do 100
puta više. To što dobijemo ‘rastegnemo’ na sve aktivnosti i terenske
potrebe 1270 volontera, članova HGSS-a, koji daruju svoje vrijeme i
znanje, a to što su volonteri nimalo ne umanjuje njihov profesionalizam
jer su svi ‘svjetske kvalitete”, kaže Prizmić.
Važnost aktivnosti na društvenim mrežama, a spašavanje besplatno za sve
Kako bi se približio stanovnicima i turistima, HGSS na društvenim
mrežama prilično aktivno objavljuje savjete i poruke te simpatične
komentare, među kojima su i neki objavljeni u srpnju ove godine,
primjerice: “Dear tourists, we respect you. It’s time for you to start
respecting yourself. So, stop making stupid and dangerous selfies. Thank
you #HGSS.” (Dragi turisti, mi vas poštujemo, vrijeme je da vi počnete
poštovati sebe, pa prestanite snimati glupe i opasne selfije.) te “Česi u
japankama su mit. Japanke nose i državljani drugih EU zemalja i šire.
Nama je svejedno što nose dok god su na sigurnom.”
Ono što HGSS ističe kao vrlo važno jest da je spašavanje besplatno.
