Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) uputilo je u
ponedjeljak prosvjednu notu Srbiji zbog “neprihvatljivih izjava”
srbijanskih dužnosnika o poništenju presude kardinalu Alojziju Stepincu,
doznaje se u ministarstvu.
Zagrebački sud poništio je u
petak presudu Stepincu kojom su ga bivše komunističke vlasti 1946.
osudile na 16 godina zatvora zbog suradnje s ustaškim režimom u
Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
Srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić ocijenio je da Hrvatska time
“zatrpava jame u koje su ustaše pokapale Srbe” i riskira da ostane bez
potpore civiliziranog svijeta, a premijer Aleksandar Vučić tim je
povodom nazvao Stepinca “jednim od ključnih ideologa najgore nacističke
vlasti na europskom tlu”.
Na Zrinjevcu smatraju da se tim izjavama na neprimjeren i
revizionistički način ocjenjuju Hrvatska i djelovanje njezinih
institucija, što predstavlja izravnog miješanje u unutarnja pitanja
susjedne zemlje.
Izražavajući najoštriji prosvjed, u MVEP-u ističu da takva retorika
potiče raspirivanje netrpeljivosti između dvaju naroda i udaljava Srbiju
od prihvaćanja europskih vrijednosti i priključenja europskoj obitelji.
MVEP poziva obnašatelje državnih dužnosti u Srbiji da svoj diskurs
usmjere ka jačanju dobrosusjedskih odnosa i da se umjesto tendencioznih
verbalnih obračuna prožetih neistinama, povijesnim revizijama i objedama
posvete racionalnom dijalogu o svim pitanjima važnim za odnose dviju
zemalja, doznaje se u ministarstvu.
Vučić je u subotu rekao da Srbija želi dobre odnose s Hrvatskom i da
će uvijek biti na strani antifašizma, ali da poništenje presude Stepincu
više govori o Hrvatskoj, nego o Srbiji.
“Srpski narod nikada neće podupirati fašizam i znat će sačuvati svoju
zemlju i ljude od fašizma. A šta će drugi raditi, to je njihova stvar, i
ovom odlukom su mnogo više govorili o sebi nego o Srbima”, istaknuo je
spbijanski premijer.
Nikolić je nakon ukidanja presude izjavio da “Hrvatska zatrpava jame u
koje su ustaše pokapale Srbe, ali ako ovako nastavi iskopat će ponor u
koji će upasti i ostati sama, bez potpore civiliziranog, anifašističkog i
antinacionalnog dijela čovečanstva”.
Srbijanski predsjednik presudu vidi kao pritisak na papu Franju “da
odustane od utvrđivanja istine i kanonizira bivšeg kardinala”.
Presuda nadbiskupu Alojziju Stepincu iz 1946. poništena je jer grubo
krši sadašnja i tadašnja temeljna načela materijalnog i procesnog
kaznenog prava civiliziranog dijela čovječanstva, zaklučio je sud
obrazloživši odluku o reviziji presude kojom je Stepinac kažnjen sa 16
godina zatvora i prisilnog rada te petogodišnjim gubitkom političkih i
građanskih prava.
Stepinca je u rujnu 1946. tadašnje Javno tužilaštvo NR Hrvatske,
temeljem “Zakona o krivičnim djelima protiv naroda i države”, optužilo
da je surađivao s talijanskim i njemačkim okupatorom te ustaškim režimom
u NDH, za nasilno katoličenje pravoslavaca, za pomaganje ustaškom
režimu, ali i neprijateljsku propagandu nakon kraja rata.
Presudu je 11. listopada 1946. donio Vrhovni sud koji ga je proglasio krivim po svim točkama optužnice.
Zahtjev za revizijom presude podnio je u ime obitelji Boris Stepinac,
a na sjednici izvanraspravnog vijeća i predstavnica Državnog
odvjetništvaa kazala je da je suglasna s revizijom i predložila da sud
poništi pobijanu presudu u cijelosti.
