Klimatske promjene mogle bi do 2050. udvostručiti broj
Europljana alergičnih na pelud ambrozije, pa bi se taj broj sa sadašnja
33 milijuna mogao popeti na 77 milijuna, ocjenjuje se u studiji
objavljenoj ovog tjedna.
Ova biljka podrijetlom iz
Sjeverne Amerike koja se veoma brzo širi i čiji pelud uzrokuje jake
alergije, već je dosta prisutna u središtu i na jugu Europe te na
jugoistoku Francuske, unatoč redovitim kampanjama uništavanja.
Alergija na ambroziju spada u peludne ili sezonske alergije od kojih u
različitom stupnju pati gotovo 40 posto Europljana. Te alergije može
prouzročiti pelud drveća (breza, čempres) u proljeće, a u ljeto i jesen
pelud trava i korova.
“Ovo je prva studija kojoj je zadaća izmjeriti eventualni utjecaj
klimatskih promjena na alergije”, istaknuo je Iain Lake, voditelj
studije objavljene u časopisu “Environmental Health Perspectives”.
Znanstvenici su do broja 77 milijuna alergičnih Europljana došli
polazeći od pretpostavki koje pokazuju da će se pelud ambrozije u
budućnosti proširiti i na druge europske zemlje poput Njemačke i
Poljske.
Kako navode istraživači, dvije trećine tog povećanja mogu se
pripisati klimatskim promjenama, a jedna trećina prirodnom širenju te
agresivne biljke.
Budu li se provodile mjere za suzbijanje ambrozije, broj alergičara
bi do 2050. mogao pasti na 52 milijuna, a bude li se biljka širila brže
nego što se predviđa, taj broj bi, naprotiv, mogao narasti na 107
milijuna, upozorila je Michelle Epstein, znanstvenica na bečkom
sveučilištu.
Ona u budućnosti predviđa pogoršanje simptoma alergije na ambroziju
zbog jače koncentracije peluda i duljeg razdoblja cvjetanja koje bi se
moglo protegnuti do sredine listopada.
Ova biljka koja može narasti do 1,80 m, iznimno je otporna i
prilagođava se gotovo svakoj vrsti tla, dobro podnosi sušu a njezino
sjeme može u tlu preživjeti više od deset godina.
Osim u Sjevernoj Americi i u Europi, proširila se i u nekim dijelovima Australije, Južne Amerike, pa čak i Japana.
