Ulaganja u
školstvo svakako su jedan od prioriteta svake županije te one, u skladu sa svojim
financijskim mogućnostima, kontinuirano planski ulažu upravo u obrazovanje. S
obzirom na to da županije znaju kako je ulaganje u mlađe generacije sigurno
ulaganje u budućnost, za obrazovanje u prosjeku izdvajaju 36 posto od ukupnog
proračuna, a posebno se ističu Varaždinska
i Koprivničko-križevačka županija.
Na razini Republike Hrvatske godišnje se radi o brojci od 1,3 milijarde kuna
usmjerenih za obrazovanje.
“Najveći problem kod decentraliziranih funkcija odnosi se na nedostatak
sredstava za funkcioniranje. U tom smislu, škole su s jedne strane suočene sa
sve manjim brojem učenika, odnosno ove će godine u školske klupe sjesti nešto
manje od 1400 prvašića u odnosu na prošlu godinu, a s druge strane troškovi
energenata, investicijskog održavanja i tekućih popravaka ostaju i dalje na
istoj razini bez obzira na broj korisnika.” – istaknuo je predsjednik Hrvatske zajednice županija, Goran Pauk.
Upravo zato
su županije odlučile kroz projekte osigurati dodatna sredstva za normalno funkcioniranje
sustava obrazovanja. Jedan od takvih projekata usmjeren je na povećanje
energetske učinkovitosti školskih ustanova. U tu je namjenu iskorišteno više od
200 milijuna kuna, čime je oko 250 škola ostvarilo znatne energetske uštede. U projektima energetske obnove obrazovnih ustanova posebno se ističe Krapinsko-zagorska županija koja je za
projekt energetske obnove dobila Energy Globe nagradu, jednu od najprestižnijih
međunarodnih nagrada u području zaštite okoliša, a ostvarena ušteda na
energentima iznosila je više od 31 posto.
Među ostalim projektima važno je istaknuti osposobljavanje za zanimanja
budućnosti u provedbi Ličko-senjske županije.
Jedan od njihovih većih projekata naziva “L.E.O. – Ličko-senjska energetska
učinkovitost” usmjeren je na Strukovnu školu Gospić, ukupne vrijednosti 5,7
milijuna kuna, prijavljen je za financiranje iz Europskog socijalnog fonda za
regionalni razvoj. Sličan projekt provodi i
Karlovačka županija, dok Istarska
županija veliku većinu sredstava izdvaja za poboljšanje infrastrukture.
“U Istarskoj je županiji uloženo više od 53 milijuna kuna za
obrazovanje, pokrenuti su i realizirani projekti energetske obnove školskih
zgrada i vrtića te institucionalizacije Zavičajne nastave, osigurali smo
asistente u nastavi za djecu s poteškoćama, a kroz otvaranje Centara za kompetencije
u raznim područjima nastojimo povezati obrazovanje s potrebama tržišta rada.
Međutim, da bi mogli još više ulagati u bolje uvjete rada naših školaraca i
njihovo znanje te da bi obrazovanje u Hrvatskoj bilo još kvalitetnije potrebna
su veća sredstva iz državnog proračuna koja bi pratila sve naše obaveze koje imamo
kao osnivači škola”, smatra istarski župan, ujedno i potpredsjednik Hrvatske
zajednice županija Valter Flego. Uz spomenutu nastavu o zavičajnoj kulturi koja
se provodi u Istarskoj županiji, slični programi provode se i u Osječko-baranjskoj županiji, a jedan od
takvih projekata koji se sufinancira iz županijskog proračuna usmjeren je
obilježavanju dana sjećanja na žrtve Vukovara.
U svrhu što boljeg uključivanja u
obrazovni sustav, posljednjih nekoliko godina županije provode i projekte
osobne asistencije učenicima s poteškoćama te tako omogućuju zapošljavanje
nezaposlenih osoba. Kroz projekte asistencije učenicima s poteškoćama prošle su
godine jedinice regionalne samouprave ostvarile financijsku podršku od
otprilike 41 milijun kuna bespovratnih sredstava. Dosad je ovim programom zaposleno
2067 osoba, a projekt će se nastaviti i ove godine za što su županije ukupno
dobile 43 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Iako su znatna sredstva
namijenjena za potrebe osiguravanja asistenta učenicima s poteškoćama, ponekad
ona nisu dostatna da se zadovolje sve potrebe stoga županije moraju ulagati
vlastita sredstva u tu namjenu. Dobar primjer je Splitsko-dalmatinska županija koja u suradnji s jedinicama lokalne
samouprave sufinancira 50 asistenata-pomoćnika, a uz nju u sufinanciranju
asistenata iz vlastitih sredstava prednjače Zagrebačka, Istarska i Zadarska županija. Kako bi nadareni učenici mogli dodatno usavršavati znanja i
vještine iz određenih nastavnih predmeta, mnoge županije ulažu i u centre
izvrsnosti, a samo u Bjelovarsko-bilogorskoj
županiji u radu takvih centara prošle je školske godine sudjelovalo
dvjestotinjak učenika.
Županije također sufinanciraju ili u
potpunosti financiraju prijevoz učenika koji žive izvan mjesta gdje se obrazuju
i tako osiguravaju da učenici što sigurnije dođu školu. Hvalevrijedna je
inicijativa Međimurske županije gdje
su se prijevoznici s područja županije odrekli dijela zarade u ime djece, što u kućnim budžetima školaraca na godišnjoj
razini ostavlja u prosjeku 1.500 kuna. Da bi učenici bili sigurni u vremenu od
završetka nastave do odlaska kućama, Primorsko-goranska
županija sufinancira svake školske godine produženi boravak učenika putnika.
Goran Pauk zaključuje: “Sredstva koja
dobivaju Županijske uprave za ceste nisu dovoljna za 18.534 kilometara
županijskih i lokalnih cesta. Ceste će nam ostati nesigurne tako dugo dok
država ne shvati da postoje županijske i lokalne ceste. Nažalost, ovo je još
jedan primjer centralizacije sustava, a bojim se da će konstantnim smanjenjem
sredstava za najveću mrežu cesta u Republici Hrvatskoj ispaštati najviše djeca
koja tim cestama prolaze svakog dana”.
