Sve
tri najjače političke opcije, uoči parlamentarnih izbora 11. rujna,
obećale su u ponedjeljak građanima univerzalno dostupno i solidarno
zdravstvo, uz uključivanje privatnika tamo gdje su nedostatni
kapaciteti javnoga zdravstva.
Razdvajanje javnog od
privatnog sektora, ali i njihova suradnja, uz uvjet da privatnici
pristanu na cijene koje HZZO plaća javnom sektoru, pitanje je oko kojega
su se složila sva tri potencijalne ministra zdravlja iz redova Narodne
koalicije, HDZ-a i Mosta nezavisnih lista, Siniša Varga, Drago
Prgomet i Ivan Bekavac na okruglom stolu posvećenom zdravstvu u
organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i izdavača Hanza Media.
Kako bi se smanjile liste čekanja, osigurala pravodobna i kvalitetna
zdravstvena usluga, privatnici trebaju “uskakati” tamo gdje
javnozdravstveni sustav nema dovoljno kapaciteta, poručuju predstavnici
triju političkih opcija koje po predizbornim anketama dobivaju najviše
glasova na parlamentarnim izborima u iduću nedjelju.
Predstavnici poslodavaca – Zoran Knežević i Marina Pulišić upozorili
su da se i ove godine uoči izbora ponavljaju “isti scenariji i priče”,
vezano uz zdravstvo, u kojemu se slični problemi gomilaju godinama.
Tako je Knežević rekao da aktualni ministar Dario Nakić u osam
mjeseci svoga mandata nije uspio naći vremena da se sastane s
predstavnicima HUP-a. Izdvojio je i neodrživost HZZO-ova cjenika za
dijagnostičko-terapijske skupine (DTS), po kojemu HZZO kardiološki
pregled plaća 50 kuna, pa onda on u javnoj bolnici traje 8 minuta. S
druge strane, kaže, privatni kardiolog će ga naplatiti 250 kuna, ali će
pacijentu posvetiti pola sata.
Marina Pulišić pak iz Jadran-galenskog laboratorija (JGL) upozorila
na “presporu, nekonkurentnu zdravstvenu administraciju, sporost u
donošenju propisa i mjera, te netransparentnost u njihovoj
provedbi”. Upozorila je i na loš tretman domaće farmaceutske industrije i
potrebu smanjivanja PDV-a za bezreceptne lijekove, koji sada iznosi 25
posto, za razliku od 5 posto na receptne lijekove.
Prgomet je poručio da njegova stranka želi jasno razdvojiti javno i
privatno, ali i privatni sektor uključiti svuda u sustav gdje javno
zdravstvo ne može zadovoljiti potrebe pacijenata, dok je Bekavac
ocijenio neodgovornim da “pacijenti čekaju, a ne koriste privatne
resurse na teret javnoga zdravstva”.
I Varga je ustvrdio kako je pacijentima svejedno gdje dobivaju
zdravstvenu uslugu, financiranu javnim novcem, uz uvjet da je
kvalitetna, pravodobna i bez dodatnih plaćanja. Istaknuo je i prihode u
zdravstvenom turizmu koji sada na godišnjoj razini iznose 1,2 milijarde
kuna u privatnom sektoru i oko 800 milijuna kuna u javnom sektoru, te
poručio da se mora iznaći model da zdravstveno osoblje ima koristi od
takve vrste usluga.
No, predstavnicima suprotstavljenih političkih opcija nisu se
složili oko pitanja dopunskog rada liječnika u privatnom sektoru.
Prgomet je tako oštro protiv dopunskog rada, dok Bekavac ističe da je
riječ o europskoj praksi te da će nam u suprotnom liječnici još više
odlaziti iz Hrvatske.
Zoran Knežević upozorio je kako u Hrvatskoj i dalje “cvjeta rad na
crno”, pa liječnici u javnim ustanovama i dalje usmjeravaju pacijente
sebi privatno. Pritom ne izdaju račune za privatnu uslugu niti plaćaju
porez. “Svi mi znamo za njih”, rekao je Knežević, na što je
Bekavac, aktualni zamjenik ministra zdravlja, pozvao da se
takve slučajeve prijavi u Ministarstvo koje će poslati inspekcijski
nadzor.
Predstavnici HUP-a upozorili su i na rokove plaćanja prema
dobavljačima koji sada u zdravstvu prosječno iznose oko 200 dana, na što
je Prgomet poručio da će HDZ-ova administracija jačanjem gospodarstva i
rastom BDP-a postići da se rokovi plaćanja svedu u zakonske okvire od
60 dana.
Iako tema skupa nisu bili pacijenti i liste čekanja sudionici su se
dotakli i toga pitanja. Siniša Varga tako je obećao da će reformom i
racionalizacijom sustava dokinuti liste čekanja. “Mi smo smanjili liste
čekanja, ali sadašnje ministarstvo opet ih je vratilo na 800.000
pacijenata na čekanju”, rekao je Varga, što je Bekavac ocijenio
“neodgovornim obećanjima SDP-ova kandidata”.
“Neodgovorno je govoriti u Hrvatskoj o ukidanju listi čekanja, koje
imaju npr. i Austrija i Njemačka. Ključno je pitanje kako namaknuti
sredstva za troškove u zdravtsvu koji je na godišnjoj razini rastu od 3
do 8 posto, tako da će nam za koju godinu u Hrvatskoj za zdravstvo
trebati 30 milijardi kuna godišnje”, rekao je Bekavac.
Zoran Knežević smatra da je jedini odgovor u rastu BDP-a i
gospodarstva. “Trenutno smo u situaciji izlaska iz krize. Trebaju nam
brza rješenja koja će, u prvom redu, zadovoljiti pacijente”, poručio je
Knežević.
