Ubrzano globalno zatopljenje

Globalno zagrijavanje bi moglo premašiti dogovorenu granicu u roku od jednog desetljeća

Planet Zemlja mogao bi prijeći dogovorenu gornju
granicu rasta temperature u roku od jednog desetljeća, uzrokujući
ubrzani gubitak ledenjaka, manju dostupnost vode, pogoršanje konflikata
oko teritorija, te rast siromaštva, objavili su znanstvenici ovog
tjedna.

Prošlog prosinca 195 nacija
dogovorilo se na summitu o klimi u Parizu kako će rast svjetske
temperature održati “znatno ispod” 2 stupnja Celzija, a cilj je bio oko
1,5 stupnja.

No planet je već na dvije trećine puta do tog nižeg i sigurnijeg
cilja, te bi ga mogao prijeći u roku od jednog desetljeća, smatra
Richard Betts, vođa istraživanja o utjecajima klime u britanskom Met
Office Hadley centru.

Svjetske emisije teško će se smanjiti dovoljno brzo kako bi se
izbjegla ta granica, te će vjerojatno biti potrebno ukloniti zagađenje
stakleničkim plinovima iz atmosfere kako bi se planet stabilizirao,
zaključili su znanstvenici tijekom konferencije na sveučilištu u Oxfordu
o postizanju cilja od 1,5 stupnja Celzija.

To bi se moglo postići sadnjom šuma ili “spremanjem” emisija iz
elektrana pod zemlju. Države bi se mogle okrenuti i tehnikama
“geoinženjeringa”, poput blokiranja dijela sunčeve svjetlosti koja
dolazi na planet.

“Tehnologije za negativnu emisiju vjerojatno će biti potrebne,
voljeli mi to ili ne”, smatra Pete Smith, znanstvenik sa sveučilišta u
Aberdeenu.

No veliku ulogu bi mogle odigrati i druge promjene, poput smanjenja
bacanja hrane i uvođenja održivijih prehrana, s manje govedine i više
povrća, smatra Smith.

“Potrebno je puno promjena ponašanja, ne samo od vlada, nego i od nas samih”, dodao je Smith.

Znanstvenici smatraju kako će biti teško odgovoriti na posljedice
klimatskih promjena zbog toga što ne znamo i ne možemo predvidjeti kad
će se one pojaviti i koliko će biti ozbiljne.

“Moramo se pripremiti na suočavanje s iznenađenjem”, smatra Jim Hall,
predsjednik Instituta za promjene u okolišu na sveučilištu u Oxfordu.
Virginie Le Masson, istražiteljica rizika s londonskog Instituta
prekomorskog razvoja rekla je kako su klimatske promjene još jedan
faktor, uz rasprostranjene probleme poput lošeg vladanja i društvene
nejednakosti, koje stvaraju pritisak na ljude.

Nadolazeće pritiske biti će teško reducirati, smatraju znanstvenici.
Primjer je borba za teritorij koja će biti sve jača u nadolazećim
godinama zbog uzgoja hrane, zaštite bioraznolikosti i ugljika u šumama.
Trenutno smo na putu prema zagrijavanju od 2,7 stupnjeva Celzija.

Iz naše mreže
Povezano
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@ezadar.hr ili putem forme Pošalji vijest