Međunarodni znanstveni skup “950 godina od prvog spomena Šibenika”
održava se od 26. do 28. rujna u šibenskoj Gradskoj vijećnici u povodu
jubileja prvog spomena toga grada u ispravi hrvatskoga kralja Petra
Krešimira IV. iz 1066.
Na skupu će nastupiti 34
izlagača s 31 izlaganjem s područja povijesti, povijesti umjetnosti,
konzervatorstva, arheologije, filologije, etnologije, geografije i
povijesti prirodnih znanosti, izvijestili su iz HAZU.
Osim iz HAZU, sudjeluju izlagači sa sveučilišta u Zagrebu, Zadru i
Splitu, iz instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu i Splitu, iz
Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu, iz Memorijalnog centra
Domovinskog rata, iz Instituta za etnologiju i folkloristiku, iz Muzeja
grada Šibenika, sa Sveučilišta u Ženevi i iz Londona.
Skup kronološki pokriva sva razdoblja šibenske povijesti, počevši od
antike preko ranokršćanske povijesti, srednjeg vijeka, renesanse, ranog
novog vijeka i 19. stoljeća, zaključno s Drugim svjetskim ratom i
Domovinskim ratom. Zasebne sekcije posvećene su temama o jeziku i
kulturnim doprinosima, narodnoj i znanstvenoj baštini Šibenika te
umjetničkoj baštini i konzervatorstvu.
Naglasak skupa je na izvornim znanstvenim istraživanjima, primjerice
o samostanu svetog Spasa u Šibeniku u 15. stoljeću, o materijalnoj
kulturi u kasnosrednjovjekovnom Šibeniku, o šibenskom hodočasniku koji
je 15. stoljeću došao do Sinaja, o Šibeniku i bribirskim knezovima iz
roda Šubića, o talijanskoj Bibliji velikog formata iz samostana svetog
Frane u Šibeniku te o važnosti tog rukopisnog rariteta iz doba kralja
Petra Krešimira IV. za srednjovjekovnu hrvatsku državu. Predstavit će se
i novi znanstveni pogled na pitanje rekonstrukcije/restauracije
katedrale sv. Jakova u 19. stoljeću, a na temelju autentičnih dokumenata
iznijet će se povijesne činjenice o napadima JNA na Šibenik 1991.
Skup organiziraju Odsjek za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i
društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Grad
Šibenik i Muzej grada Šibenika, a održava se pod pokroviteljstvom
predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović, a predsjednik Odbora
skupa je predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić.
