Analiza razlika u prevalencijama uzimanja sredstava ovisnosti u 2011. i
2015. ne upućuje na značajnije razlike u konzumaciji duhana, alkohola i
sedativa ili trankvilizatora, no u 2015. zabilježen je statistički
značajan porast ukupnog broja konzumenata kanabisa, istaknuto je u
četvrtak na konferenciji za novinare na kojoj su
predstavljeni rezultati uporabe droga u hrvatskoj općoj populaciji.
Životna prevalencija
konzumiranja kanabisa (konzumacija tijekom cijelog života) 2011. godine
iznosila je oko 16 posto, a 2015. godine 19 posto. Prevalencija u
zadnjih godinu dana 2011. bila je pet posto, a 2015. oko osam posto, u
zadnjih mjesec dana 2011. oko tri posto, a 2015. pet posto, pokazuju
podaci znanstveno-istraživačkog projekta “Zlouporaba sredstava ovisnosti
u općoj populaciji Republike Hrvatske”.
Pozitivniji stav prema uzimanju kanabisa
Projekt je proveo Institut društvenih znanosti Ivo Pilar od rujna do
prosinca 2015. na 4992 ispitanika u dobi između 15 i 64 godine. Radi se o
drugom po redu istraživanju, nakon onog iz 2011. koje je institut
proveo na inicijativu Vladina Ureda za suzbijanje zlouporabe droga.
“Povećanje prevalencija konzumacije kanabisa moglo bi se objasniti
dekriminalizacijom kanabisa u Hrvatskoj, kao i javnom raspravom o
uporabi medicinske marihuane, što je utjecalo na pomak prema
pozitivnijem stavu vezanom uz dopuštenje uzimanja kanabisa, kao i na
smanjenu percepciju rizika povezanog s njegovom redovitom uporabom”,
kaže voditeljica projekta Renata Glavak Tkalić.
Taj rizik velikim procjenjuje 58 posto ispitanika, a postotak je bio
znatno veći 2011. kada je uporabu kanabisa visokorizičnom smatralo 72
posto ispitanika. Tek pet posto ispitanika smatra da redovito pušenje
kanabisa nije rizično.
Neku ilegalnu drogu barem jednom u životu konzumiralo je 20 posto
ispitanika. Najčešće korištena ilegalna droga u Hrvatskoj bila je
kanabis (marihuana ili hašiš), koju je barem jednom u životu konzumiralo
19 posto ispitanika.
Neku ilegalnu drogu barem jednom u godini koja je prethodila
istraživanju uzimalo je 8,3 posto odraslih (u dobi između 15 i 64
godine), pri čemu je najčešće korišten kanabis.
U godini koja je prethodila istraživanju kanabis je uzimalo 8 posto
odraslih i 16 posto mlađih odraslih (u dobi između 15 i 34 godine), a
češće su ga uzimali muškarci nego žene (12 posto muškaraca i 4 posto
žena). Kanabis je u zadnjih godinu dana uzimala svaka peta osoba u dobi
između 15 i 24 godine (20 posto).
Životne prevalencije uzimanja ostalih ilegalnih droga znatno su niže
– amfetamini (3,5 posto), ecstasy (3 posto), kokain (2,7 posto), LSD
(1,7 posto) i heroin (0,3 posto).
Nove droge – najčešći sintetski kanabinoidi (Galaxy)
Životna revalencija uzimanja bilo koje nove droge bila je 2,7 posto,
a najveća je bila među ispitanicima u dobi između 15 i 24 godine – 6,9
posto. Najviše su korišteni sintetski kanabinoidi (najčešće ulično ime
Galaxy), 1,6 posto ispitanika konzumiralo ih je barem jednom u životu, a
3,5 posto ispitanika u dobi između 15 i 34 godine.
U godini koja je prethodila istraživanju neku novu drogu konzumiralo
je 1,3 posto odraslih i 2,5 posto mlađih odraslih. Najveća prevalencija
uzimanja bilo koje nove droge u zadnjih godinu dana (3,6 posto) utvrđena
je u najmlađoj dobnoj skupini, pri čemu su ih muškarci uzimali češće
nego žene (1,8 posto muškaraca i 0,8 posto žena).
U vrijeme istraživanja duhan je pušilo 35 posto odraslih, a muškarci
su pušili češće od žena (oko 38 posto muškaraca i 33 posto žena).
Najviše pušača bilo je u dobnoj skupini između 25 i 34 godine (41
posto). Životna prevalencija pušenja duhana bila je 55 posto. E-cigarete
koristilo je oko četiri posto ispitanika.
U zadnjih mjesec dana alkoholno piće konzumiralo je 57 posto
ispitanika. Alkohol je četiri puta tjedno ili češće pilo 8
posto ispitanika, a 0,9 posto svakodnevno se opijalo, tj. konzumiralo
šest ili više pića zaredom.
U godini koja je prethodila istraživanju neko alkoholno piće
konzumiralo je 73 posto odraslih, a muškarci su alkohol pili češće nego
žene (80 posto muškaraca i 66 posto žena). U svim dobnim skupinama
prevalencija konzumacije alkohola bila je iznad 60 posto.
Lijekove za smirenje (sedative ili trankvilizatore) barem jednom u
životu konzumiralo je 27 posto ispitanika, a u mjesecu koji je prethodio
istraživanju njih 11 posto.
Sedative u godini koja je prethodila istraživanju uzimalo je 17 posto
odraslih, a znatno češće žene (22 posto) nego muškarci (13 posto).
Najviše su ih uzimali ispitanici iz najstarije dobne skupine (između 55 i
64 godine), njih 30 posto.
Polovica ispitanika protiv dopuštanja uzimanja kanabisa
Ispitana su i neka stajališta i mišljenja o ovisnicima o drogama,
politici vezanoj uz droge, ponašanjima vezanim uz uzimanje sredstava
ovisnosti te percepciji rizika vezanih uz sredstva ovisnosti.
Više od polovice ispitanika (52 posto) protiv toga je da se dopusti
uzimanje kanabisa, dok se 27 posto ispitanika s time slaže. Protiv
dopuštanja uzimanja heroina izjasnilo se 90 posto ispitanika.
Među ispitanicima u dobi između 15 i 64 godine njih 34 posto kaže da
im je u Hrvatskoj bila ponuđena neka droga, a među mlađim odraslim
ispitanicima taj je broj bio znatno veći, čak 53 posto.
Nalazi istraživanja objavljeni su u publikaciji pod naslovom “Uporaba
sredstava ovisnosti u hrvatskom društvu – istraživanje na općoj
populaciji”.
