Izjava predsjednika Crnogorskog turističkog udruženja da tamošnji
turizam neće imati posljedica ako dođe do katastrofe prilikom bušenja
Jadrana koje je ta zemlja upravo odobrila ili kasnije s neke
potencijalne naftne platforme, izazvala je sablazan u Hrvatskoj.
Radulović je odgovarajući na kritike da bi naftne buštotine mogle
dovesti do gašenja turizma u Crnoj Gori, poentirao izjavom da bi od
takvih bušotina bila ugroženija južna Dalmacija nego Crna Gora jer se
bušotine nalaze točno na mjestu gdje teče morska struja koja je dosta
jaka i ide od Albanije pored Crne Gore prema Hrvatskoj.
‘Prema tome, ako dođe do nekih ekoloških problema, više bi stradala Hrvatska nego Crna Gora, koja to ne bi ni osjetila’, ustvrdio je Žarko Radulović,
a prenijeli su tamošnji mediji. Zeleno svjetlo za bušenje Jadrana dala
je prošlog tjedna Vlada Crne Gore potpisivanjem ugovora s
talijansko-ruskim konzorcijem Eni Novatek o koncesiji za proizvodnju
ugljikovodika u crnogorskom podmorju.
Na izjave iz Crne Gore reagirali su iz Ministarstva gospodarstva, gdje smatraju da ovakve poruke
potencijalno mogu nanijeti štetu gospodarstvu i turizmu RH te
narušavaju sadašnje dobre bilateralne odnose između Hrvatske i Crne
Gore. Sličan projekt pokušala je u Hrvatskoj progurati i vlada Zorana
Milanovića, ali on je neslavno propao zbog žestokoga protivljenja
javnosti, ali i nedefinirane granične crte s Crnom Gorom.
Iz Greenpeacea Hrvatska, koji je bio dio koalicije
udruge koja se borila protiv projekta istraživanja nafte i plina u
Jadranu, za tportal kažu da unatoč velikom protivljenju lokalnih
zajednica i regija, Jadran je i dalje pod neposrednom prijetnjom novih
naftnih platformi, primarno u Italiji, a sada i u Crnoj Gori.
‘Istraživanje i eksploatacija nafte predstavljaju ogroman rizik za
krhki, mali i zatvoreni morski ekosustav, za brojna zaštićena područja i
vrste, ali i za turizam i ribarstvo od kojih lokalno stanovništvo
tradicionalno živi. Mi smo u Hrvatskoj u zadnjih godinu dana dobili
pravu sliku o tome koje se sve opasnosti kriju iza bušenja Jadrana.
Nažalost, stanovnici Crne Gore nisu adekvatno upoznati s tim rizicima’,
kazala nam je Marija Tomac, predstavnica Greenpeacea u Hrvatskoj.
Posebno su zaprepašteni izjavom predsjednika crnogorske turističke
zajednice da bi hrvatski dio obale u slučaju naftnog zagađenja stradao
više nego crnogorski! Ta izjava, smatraju u Greenpeaceu, čin je potpune
neodgovornosti i neosjetljivosti prema zajedničkom moru i okolišu, ali i
prema dobrosusjedstvu i humanosti općenito.
‘Jadran je jedan – morski okoliš ne poznaje nacionalne granice i nitko
ga nema pravo ugrožavati. Vrlo je zabrinjavajuće da nakon što je ovakav
štetan projekt zaustavljen u Hrvatskoj, sada ista opasnost prijeti na
samo nekoliko desetaka kilometara od Dubrovnika. Stoga tražimo od nove
hrvatske vlade da iskoristi sve pravne mehanizme i snažno zahtijeva od
svih susjednih država jedinstvenu zaštitu Jadranskog mora. Putem
međunarodne koalicije Jedan Jadran, krovne ekološke organizacije država
koje imaju izlaz na Jadran, ujedinile su se u zaštiti zajedničkog mora.
Sada isto tražimo od svih nacionalnih vlada’, poručila je Tomac.
