Iako su trgovci u Hrvatskoj od lani oslobođeni plaćanja PDV-a na
doniranu hranu, sustav još nije zaživio jer se i
dalje baca velika količina hrane, dovoljna za suzbijanje gladi, poručili
su u četvrtak sudionici okruglog stola “Doniranje hrane i siromaštvo u
Hrvatskoj”.
Vrijednost donirane hrane,
od stupanja na snagu pravilnika koji regulira to pitanje, iznosila je
4,5 milijuna kuna, no nije premašila iznos ranije donirane hrane, rekao
je novinarima predstavnik “Mreže hrane” Zoran Grozdanov.
Dodao je da hrane ima dovoljno, ali se baca jer je mogućim donatorima
isplativije držati hranu na policama do zadnjeg dana, pa makar i na
najvećim popustima, i onda baciti, nego donirati.
Dodatni problem je, kazao je, što polovica donirane hrane ide na
Zagreb, gdje socijalne samoposluge, Crveni križ i Caritas bez problema
mogu doći do donatora, dok Vukovar “ostaje na litri ulja”.
Socijalnu sliku u tom gradu opisala je Irena Rajšić iz vukovarske
Humanitarne udruge Duga koja je rekla da su protekla dva tjedna pomagali
ljudima u socijalnoj samoposluzi s litrom ulja i deset jaja. Ona drži
da treba donijeti zakonsku regulativu kojom bi se “prisililo donatore da
stvarno doniraju”.
“Duga” u Vukovaru skrbi za 570 obitelji, od toga je 281 samačkih
domaćinstava, najčešće umirovljenika, a ima i korisnike između 50 i 60
godina te obitelji bez primanja.
Grozdanov kaže da se Pravilnikom o doniranju hrane željelo potaknuti
donatore na darivanje hrane kako ne bi plaćali njezino uništenje te kako
bi pokazali socijalnu odgovornost i društveno odgovorno poslovanje.
“Ako petina stanovništva živi u siromaštvu potrebe za doniranjem
hrane su velike i kad bi se veći dio bačene hrane preusmjerio, ne bi
bilo gladnog čovjeka”, ustvrdio je.
Donatori su, kako dodaje, samo jedan dio priče. Važno je da problem
doniranja hrane bude jedan od prioriteta nove vlade, odnosno
Ministarstva poljoprivrede, rekao je te dodao kako očekuju sastanak s
novim ministrom u prvih deset dana od njegova stupanja na tu dužnost.
U Hrvatskoj se godišnje po osobi baci od 70 do 90 kilograma hrane
Zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir smatra da treba
donositi akte koji će olakšati posao socijalnim samoposlugama i
omogućiti siromašnima da dođu do hrane jer se u Hrvatskoj godišnje po
osobi baci između 70 i 90 kilograma hrane.
Zabrinjavajući su, kaže, podaci prema kojima hrana u socijalne
samoposluge stiže iz trgovačkih lanaca 24 sata prije isteka roka jer se
ne mogu zadovoljiti složene procedure da bi krajnji korisnik dobio
hranu.
Založila se stoga za izmjenu pravilnika i za tješnju komunikaciju s
trgovačkim centrima kako bi ih se potaknulo da hranu doniraju u
razumljivijem roku.
Tina Debeljak, voditeljica socijalne trgovine u Crvenom križu Zagreb
drži pak da je najveći problem taj što socijalne samoposluge u Hrvatskoj
nemaju odgovarajući kapacitet za prihvat hrane. Pravilnik je, smatra,
lakši za primjenu kod većih socijalnih samoposluga u većim gradovima
gdje se pomoć dijeli svaki dan, dok samoposluge u manjim gradovima
nemaju kapacitet za prihvat hrane i ne mogu planirati viškove.
Predsjednik Hrvatske mreže protiv siromaštva Nino Žganec rekao je
novinarima kako ne smatra da su trgovci socijalno neosjetljivi.
“U Hrvatskoj postoji visoka solidarnost među građanima i postoje
pritisci prema proizvođačima, a sve više je izražena i svijest da se
puno hrane baca i da bi se mogla bolje preusmjeriti”, kazao je Žganec.
Iznio je podatak da milijarda ljudi na svijetu raspolaže s jednim
dolarom ili manje na dan, dok 2,2 milijarde ljudi živi s manje od dva
dolara na dan.
Više od milijardu ljudi ima višak kilograma
Polovica siromašnih ljudi živi u zemljama u razvoju. No, podaci za EU
govore da oko 25 posto njezinih stanovnika živi u svijetu siromaštva.
Preko 18 tisuća djece umire svaki dan zbog pothranjenosti, a u razdoblju
od 2007. do 2012. stopa djece siromaštva povećana je čak u 19 od 28
zemalja EU.
Također, od osoba koje žive u uvjetima gladi i pothranjenosti, 11
milijuna ih živi u razvijenim zemljama. S druge strane, kaže Žganec, kao
anrtipod tome podaci govore da na svijetu milijardu ljudi ima višak
kilograma.
Osim toga, u svijetu trećina proizvedene hrane baca, a neki
pesimistične projekcije govore čak da se baca i polovica ukupno
proizvedene hrane.
U Europi se godišnje baci 88 milijuna tona hrane ili 865 kilograma hrane po osobi, najviše u kućanstvima.
Sudionici okruglog stola – predstavnici udruga i socijalnih
samoposluga – zaključili su da je potrebno osmisliti dobar sustav
doniranja hrane i ustrojiti nadležno, posredničko tijelo koje će u lancu
doniranja hrane brinuti o koordinaciji između potencijalnih donatora,
posrednika i krajnjih korisnika.
Očekuju da se za tri mjeseca unutar nadležnog ministarstva definiraju
odgovornosti za razvoj sustava doniranja hrane, a iskazali su i interes
za sastankom sa nadležnim ministarstvom na kojem će razvoj sustava
doniranja hrane biti definiran kao prioritet.
