Hrvatsku se uz Grčku, Irsku, Italiju i Portugal poziva da poboljša razmjenu informacija radi borbe protiv terorizma
Europska komisija utvrdila je povrede u nekoliko sektora u hrvatskome
zakonodavstvu, i to nakon što je Komisija objavila rujanski paket
povreda propisa po državama članicama.
Iz Komisije upozoravaju kako Hrvatska kasni s razvojem digitalnog
tržišta i da bi troškovi brzog interneta trebali biti 30 posto niži.
Komisija je uputila službenu opomenu Hrvatskoj jer još uvijek nije
prenijela te mjere u svoje zakonodavstvo.
Usto, Komisija je pozvala Hrvatsku i da ukine diskriminatorna pravila u
pogledu ribolovnih dozvola. Godišnje ribolovne dozvole izdaju se samo
osobama s prebivalištem u Hrvatskoj, dok drugi mogu dobiti jedino
dozvole koje vrijede do 30 dana. Posjetitelji koji žele loviti ribu
cijelu godinu moraju kupiti 12 mjesečnih dozvola što je 16 puta skuplje
od godišnje dozvole. Komisija tu praksu smatra diskriminatornom i
neusklađenom s Direktivom o uslugama.
Hrvatsku se uz Grčku, Irsku, Italiju i Portugal poziva da poboljša
razmjenu informacija radi borbe protiv terorizma. Hrvatska još nije
osigurala automatsku razmjenu podataka o DNK-u, otiscima pristiju te
razmjenu podataka o registraciji vozila.
19 zemalja mora smanjiti troškove brzog interneta
Europska komisija zatražila je od Austrije, Belgije, Bugarske,
Hrvatske, Cipra, Češke, Estonije, Finske, Francuske, Grčke, Mađarske,
Latvije, Litve, Luksemburga, Nizozemske, Portugala, Slovačke, Slovenije i
Ujedinjene Kraljevine da provedu mjere za smanjenje troškova
postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina. Tim se
pravilima nastoji povećati dijeljenje i ponovna upotreba postojeće
fizičke infrastrukture diljem različitih sektora (energetike, prometa
itd.), dok bi troškovi uvođenja brzog interneta trebali biti do 30 %
niži.
U ožujku 2016. Komisija je uputila službenu opomenu svim državama
članicama koje dotad nisu prenijele mjere u svoje nacionalno
zakonodavstvo, a nekoliko je njih naknadno obavijestilo Komisiju da su u
potpunosti provele Direktivu. Pravilima o smanjenju troškova podupiru
se strateški ciljevi u području povezivosti koje je Komisija nedavno
predložila: do 2025. svi glavni pokretači socioekonomskog razvoja, kao
što su škole, sveučilišta, istraživački centri, prometna čvorišta, svi
javni pružatelji usluga, kao što su bolnice i uprave, te poduzeća koja
se oslanjaju na digitalne tehnologije trebali bi imati pristup vrlo
visokoj, gigabitnoj, povezivosti (koja korisnicima omogućuje
preuzimanje/učitavanje 1 gigabita podataka u sekundi); svim europskim
kućanstvima, u ruralnim ili gradskim područjima, trebala bi biti
dostupna povezivost s brzinom preuzimanja od najmanje 100 Mbps, s
mogućnošću prelaska na Gbps, a sva gradska područja te veće prometnice i
željezničke linije trebali bi imati neprekinutu pokrivenost za 5G, petu
generaciju sustavâ bežične komunikacije. Postavljen je privremeni cilj
prema kojemu bi mreža 5G trebala biti komercijalno dostupna u najmanje
jednom velikom gradu u svakoj od država članica do 2020.
Države članice trebale su do 1. siječnja 2016. prenijeti Direktivu u
nacionalno zakonodavstvo. Za 19 članica ovo je posljednje upozorenje. Te
države imaju rok od dva mjeseca kako bi Komisiju obavijestile o mjerama
koje su poduzele za usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravom
EU-a; u suprotnom Komisija može odlučiti da ih, u skladu s pravilima
EU-a o povredama propisa, uputi Sudu EU-a, kao i da predloži novčane
kazne.
