Ministarstvo socijalne politike i mladih predlaže povećanje socijalne
pomoći za 20 posto, što znači da bi korisnici, radno sposobni samci u
kategoriji korisnika tog prava primali 960 kuna mjesečno, radno
nesposobni samci 1.104 kune, dijete 384 kune, druga odrasla osoba u
kućanstvu 576 kuna i četveročlana obitelj 2.304 kune. Diana Topčić
Rosenberg, pomoćnica ministrice socijalne politike, izjavila je za
tportal da se predlaže konsolidacija zajamčene minimalne naknade (ZMN) i
naknade za troškove stanovanja, no to je tek dio većeg programskog
paketa koji uključuje standardiziranje kriterija dodjele socijalnih
naknada, razgraničenje po namjeni i konsolidiranje nadležnosti za
njihovu isplatu.
“Povišicu” bi trebalo osjetiti više od 100.000 siromašnih građana tijekom 2017. godine, čemu će prethoditi izmjene Zakona o socijalnoj skrbi, a za provedbu tog plana valja osigurati i dodatnih 100 milijuna kuna
u proračunu za iduću godinu, koji još nije donesen. Inače, u 2015. na
ime ZMN-a isplaćeno je ukupno 607 milijuna kuna ili gotovo 40 milijuna
manje nego 2014. godine.
Do takvog scenarija došlo je nakon što je, u okviru Nacionalnog programa reformi,
provedena analiza socijalnih naknada, na temelju čega je Ministarstvo
socijalne politike i mladih predložilo konsolidaciju naknada za troškove
stanovanja u zajamčenu minimalnu naknadu.
Time bi se ukinula zakonska obveza jedinica lokalne samouprave, koje
većina ne poštuje, da korisnicima ZMN-a isplaćuju naknade za troškove
stanovanja, a osnovica za tu naknadu uvećala bi se za 20 posto.
Posljednjeg dana 2014. godine registrirano je 102.297 korisnika prava na ZMN u Hrvatskoj, od čega 28.840 samaca i 73.457 članova kućanstava.
Brojke su donekle smanjene u odnosu na 2013. godinu s ukupno 113.358
korisnika ZMN-a, ali povećane u odnosu na 2014., kada su socijalnu pomoć
primala 101.343 građana.
Dvije trećine gradova i općina ne podmiruje troškove stanovanja socijalno ugroženima
‘Dosadašnji način ostvarivanja ovoga prava u praksi se pokazao manjkavim i diskriminirajućim jer je tek oko trećine gradova i općina osiguravalo sredstva za podmirivanje troškova stanovanja za korisnike ZMN-a i to u pravilu veći gradovi i općine. Izmjenom pristupa bi se povećala socijalna sigurnost
naših građana koji žive u područjima koja iz prihoda ne mogu
financirati naknadu za troškove stanovanja, dok bi općine i gradovi, u
skladu sa svojim socijalnim politikama, mogli kreirati određeni
nadstandard’, obrazložila je Topčić Rosenberg za tportal.
Inače, konsolidiranje tih dviju naknada dio je većeg programskog paketa
kojim se Ministarstvo socijalne politike i mladih bavi u zadnjih šest
mjeseci, s ciljem standardiziranja kriterija za naknade sa socijalnim značenjem, konsolidiranja nadležnosti za određene naknade, ali i jasnog razgraničenja između naknada koje su po svojoj namjeni socijalne od onih koje građani primaju zbog zdravstvenih ili nekih drugih statusa.
Jedinstveni centar za naknade (JCN) ubrzat će postupke i smanjiti opterećenje građana
Takav masterplan podrazumijeva i da će se konačno ostvariti Jedinstveni centar za naknade (JCN), koji je trebao početi s radom još prije godinu dana.
‘Razvijamo sustav koji će omogućiti građanima jednostavniji pristup
socijalnim naknadama te ujedno smanjiti trošak države za njihovo
administriranje. Uspostavom virtualnog Jedinstvenog centra za naknade u
prvoj fazi povezat će se četiri tijela državne uprave: Ministarstvo socijalne politike i mladih, Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) te omogućiti građanima prijavu za četiri naknade (ZMN, rodiljne naknade, doplatak za djecu i naknade za nezaposlene) putem web
aplikacije. Ujedno, povezivanjem na postojeće baze prestat će potreba
za dokazivanjem različitih statusa te građani više neće morati donositi
potvrde ni dolaziti u urede nadležnih tijela, što će ubrzati postupke i
smanjiti opterećenje građana’, opisuje Topčić Rosenberg.
Odluka o nadležnom državnom tijelu do kraja 2016.
Osim virtualnog, uspostavit će se fizička mjesta na kojima će građani kojima je to potrebno moći dobiti pomoć u ispunjavanju zahtjeva,
a sama njihova obrada provodit će se u okviru jednog tijela. Odluka o
nadležnom tijelu koje će objedinjavati administriranje ovih naknada
očekuje se do kraja godine, najavljuje pomoćnica ministrice socijalne
politike i mladih.
U drugoj fazi, dodaje Topčić Rosenberg, planira se omogućiti pristup
ovoj aplikaciji i jedinicama lokalne samouprave kako bi se stvorila
mogućnost jasnog prikaza različitih naknada koje građani dobivaju iz
različitih izvora, ali i sustavna uspostava kriterija za odobravanje
naknada sa socijalnim značenjem.
Gdje je zapelo? Potkapacitirani infrastrukturno i u ljudstvu
Planirane promjene dio su pristupa redizajnu zajma Svjetske banke, kojim
je 2014. godine ugovoreno financiranje pet reformskih područja, od
kojih je jedna uspostava Jedinstvenog novčanog centra pri uredima državne uprave.
‘S obzirom na to da početkom 2016. godine nijedan ured državne uprave nije bio infrastrukturno ni ljudskim kapacitetima osposobljen
za preuzimanje administriranja prve naknade (ZMN), koje je prema Zakonu
o socijalnoj skrbi trebao preuzeti 1. lipnja 2016., niti je, što je
još važnije, bila izrađena aplikacija kojom bi se uredima državne uprave
omogućilo operativno administriranje naknada, Ministarstvo socijalne
politike i mladih je dopunama i izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi
produžilo period prebacivanja nadležnosti na 31. ožujka 2017. Paralelno
s tom izmjenom, pristupilo se redizajnu koncepta uspostave JCN-a
s obzirom na to da je, iz prethodno opisanih razloga, bilo očito da je
nemoguće slijediti zamišljeni koncept i dinamiku uspostave JCN-a pri
uredima državne uprave’, zaključuje Topčić Rosenberg.
