Masovna iseljavanja u strane zemlje, posebno egzodus mladih,
obrazovanih i sposobnih ljudi, uništena industrija, nepotizam i
korupcija, sve se to uzroci koji su doveli do gospodarske i ekonomske
slabosti Slavonije te slijedom toga situacije u kojoj mnogi preostali
ljudi jedva preživljavaju.
Da je situacija u Slavoniji iznimno ozbiljna, pokazali su i rezultati
istraživanja o nejednakosti u Hrvatskoj, koji su predstavljeni
prekjučer u prostorijama GISKO-a, piše Osijek031.
Maja Pleić i Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije predstavile
su istraživanje Geometar jednakosti koje je provedeno u sklopu programa
Ekonomsko-socijalna pravednost Centra za mirovne studije.
Iako su se socijalne nejednakosti općenito u Hrvatskoj u posljednjih
deset godina počele blago smanjivati u usporedbi s razdobljem od prije
dvadeset ili trideset godina, stopa rizika od siromaštva prije i poslije
socijalnih transfera, koji uključuju i mirovine, pokazuje da bi bez
njih u Hrvatskoj ona premašivala 40%, dok uz njih iznosi nešto ispod
20%, što je malo više od prosjeka Europske unije. Da nema socijalnih
politika, Hrvatska bi bila na razini najgorih zemalja u Južnoj Americi,
istaknuto je na predstavljanju.
Istraživanje je potvrdilo manje-više očekivane rezultate kada je
riječ o geografskoj raspoređenosti nejednakosti: Grad Zagreb, Istarska,
Primorsko-goranska i Dubrovačko-neretvanska najrazvijenije su županije u
Hrvatskoj, s najvišom stopom zaposlenosti, primanjima i životnim
standardom.
Svih pet slavonskih županija među najslabije razvijenima u Hrvatskoj
Na drugoj strani spektra, među sedam najslabije razvijenih županija u
Hrvatskoj nalazi se svih pet slavonskih županija u kojima svaki peti
čovjek živi na rubu ili ispod granice siromaštva, pokazalo je
istraživanje Centra za mirovne studije. Izravna usporedba pokazuje kako
je Zagreb čak pet puta razvijeniji od slavonskih županija, jer ako
Zagreb na skali od 1 do 10 zaslužuje desetku, slavonske županije na
istoj skali nalaze se oko dvojke ili trojke.
Brojke tako pokazuju npr. da u Zagrebu u vrtić ide 92% djece u dobi
od 3 do 5 godina, dok u Brodsko-posavskoj županiji u vrtić ide svega 22%
djece. Slično je i s nezaposlenošću: u Zagrebu je 10% nezaposlenih, dok
je u Osječko-baranjskoj županiji njih 36%, a u Virovitičkoj čak 44%.
Odlazak mladih iz Slavonije i starenje stanovništva
Upozoreno je i na još jedan problem koji muči Slavonce, a to je
odlazak mladih te starenje stanovništva koje je ostalo. Slavonske
županije su po starosti u samom vrhu u Hrvatskoj. Stariji građani su
skupina izrazito ugrožena mogućnošću siromaštva, a gotovo jedna
četvrtina kućanstava s jednom osobom iznad šezdeset pet godina ne može
si priuštiti pravilnu prehranu.
Ono što će uslijediti nakon ovog istraživanja jest analiza
prikupljenih podataka, a potom i donošenje preporuka za smanjenje
regionalnih razlika te razlika između određenih društvenih skupina.
Jedno od rješenja o kojima se razmišlja je osnivanje Fonda solidarnosti u
koji bi razvijenije županije uplaćivale sredstva za one manje
razvijene, no za sada nije poznato hoće li takva inicijativa (i kada)
zaživjeti.
Kao konkretan korak najavljena je izrada sveobuhvatne baze podataka
od postojećih istraživanja i službenih izvora o nejednakostima u
Hrvatskoj u području ekonomije, socijalne zaštite, zdravstva, okoliša i
infrastrukture, društvene participacije, pravosuđa i obrazovanja te
izrada web stranice “nejednakosti.cms.hr” koja će uskoro biti puštena u
promet a na kojoj će biti vizualni prikazi svih podataka kojima će
svatko moći pristupiti i pregledavati ih.
