Povratak na standardno računanje vremena uvijek je prilika da se još jednom promisli imamo li više koristi ili štete od sezonskog pomicanja kazaljki sata.
U noći sa subote na nedjelju 30. listopada, u tri sata ujutro,
završilo je ovogodišnje ljetno računanje vremena i započelo zimsko
vraćanjem kazaljki sata za jedan sat unatrag.
Drugim riječima u tri
poslije ponoći kazaljke će se službeno pomaknuti tako da pokazuju dva,
što znači da će spavalice tu noć moći ostati duže u krevetu.
Povratak s ljetnog na zimsko, odnosno standardno računanje vremena,
unatoč dužem spavanju, kod većine ljudi neće rezultirati nekom osobitom
ugodom, naprotiv. Vraćanjem kazaljki unazad za jedan sat poremetit će se
prirodni ritam organizma, a poslijepodnevno razdoblje u kojem možemo
uživati u dnevnom svjetlu će se skratiti.
Zimska depresija
Skraćenje dana posebno će
teško pasti ljudima koji imaju problema sa sezonskim poremećajem
raspoloženja, odnosno kako se kraće kaže – sa zimskim depresijama.
Naime, poznato je da smanjenje izloženosti Suncu u organizmu smanjuje
razine hormona sreće serotonina, a povećava razine melatonina koji
pojačava simptome zimske depresije, mada inače može ublažiti uobičajenu
depresiju. Kada bi se pitalo ljude osjetljive na ovaj problem, a to su,
gledano u postocima, češće odrasle žene nego odrasli muškarci, bilo bi
najbolje kada bi se ljetno računanje vremena nastavilo i u zimskim
mjesecima. Naravno, tako nešto ne bi imalo nikakvog smisla. To bi
značilo da u biti nismo pametno uredili početak i kraj radnog vremena,
odnosno da eventualno to trebamo mijenjati, a ne činjenicu da 12 sati na
satu označava podne u prirodi. Povijest pokazuje da su ljudi u davna
vremena poslove i obaveze često prilagođavali promjenama koje su nosila
godišnja doba.
Kako god bilo, povratak na standardno računanje
vremena uvijek je prilika da se još jednom promisli imamo li više
koristi ili štete od sezonskog pomicanja kazaljki sata.
Prije
svega treba se podsjetiti da je uvođenje tzv. ljetnog računanja vremena
izvorno predloženo radi štednje energije kao ‘Daylight Saving Time’
(DST).
Prvi ju je 1784. godine predložio Benjamin Franklin u
jednom eseju koji je poslao urednicima jednog pariškog lista. Prelazak
je prvi put službeno proveden u dijelu Kanade 1908., a potom su ga 1916.
godine uvele Njemačka i Austrougarska za I. svjetskog rata, radi uštede
goriva. Ideje se ponovno sjetila Francuska tijekom naftne krize 1972.
Iako pomicanja kazaljki nisu urodila nikakvim mjerljivim uštedama,
Njemačka je slijedila Francusku, a za njom su se povele i brojne druge
europske zemlje. Tako danas imamo sustav od kojega ne odustaju ni SAD ni
Europa iako je sve više stručnih argumenata koji govore protiv njega te
iako su u tome posljednjih godina sve više usamljene. Neke zemlje poput
Rusije, Bjelorusije i Ukrajine već su odustale od koncepta.
Ruski eksperiment
Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev još je 2011. najavio ukidanje
pomicanja kazaljki na satu iz zdravstvenih razloga. No zanimljivo je da
je bio odlučio da će novi standard za Rusiju biti ljetno računanje
vremena, a ne zimsko. Budući da je Rusija golema zemlja, koja se proteže
kroz 11 vremenskih zona, tako nešto ondje je imalo puno više smisla
nego što bi imalo u malenim državama. No kako su milijuni stanovnika
Rusije bili nezadovoljni rješenjem jer su na posao putovali u mrklom
mraku (zimi Sunce u mnogim većim ruskim gradovima, osobito sjevernijim,
ne izlazi prije 10 sati), Duma je 2014. odlučila kao standardno vrijeme
postaviti prirodno, zimsko računanje vremena.
Sve glasnija polemika
U posljednje vrijeme argumenata koji govore u prilog uštedi energije
sve je manje, osobito s pojavom ranovrsnih novih potrošača kao što su
klima uređaji čije se korištenje produžava kako se produžavaju ljetne
večeri koje ljudi provode kod kuće. Također je sve više dokaza da
prebacivanje sata uzrokuje zdravstvene probleme zbog poremećaja u
spavanju i u cirkadijskom ritmu organizma. S druge strane činjenica je
da je za zdravlje dobro provoditi sat vremena više na suncu u toplom
dijelu godine. Također je dokazano da biznisi mogu imati određene
koristi od produženih popodneva budući da ljudima ostaje više vremena za
posjete trgovinama, ugostiteljskim objektima pa i pružateljima zabavnih
i kulturnih sadržaja.
Zbog svega navedenog u Europi i u SAD-u vodi se sve glasnija polemika za i protiv mogućeg ukidanja prebacivanja sata.
Za ilustraciju, u prilog ukidanju DST-a, predstavljamo nekoliko njegovih dvojbenih zdravstvenih efekata.
1) Prometne nesreće
Utjecaj prelaska na ljetno računanje vremena na broj prometnih nesreća
za sada još nije sa sigurnošću razjašnjen. Ima studija koje govore da
pomicanje kazaljki povećava broj nesreća i obratno, da ih smanjuje.
Jedna opsežnija studija predstavljena 2010. u časopisu Journal of Environmental and Public Health
pokazala je da prelazak na ljetno računanje vremena ne uzrokuje
značajnije povećanje u broju automobilskih nesreća. No autori ističu da
DST ipak može imati neki veći efekt na vozače koji su osjetljiviji na
promjene u cirkadijskom ritmu organizma, primjerice na one s bipolarnim
poremećajem ili sa sezonskim poremećajem raspoloženja.
2) Povećanje broja nezgoda na radu
Neka istraživanja pokazala su da ljudi koji obavljaju teške i opasne
fizičke poslove češće stradavaju u prvom danu nakon prelaska na ljetno
računanje vremena. U jednom radu predstavljenom 2009. u časopisu Journal of Applied Psychology
autori su kroz dvije analize podataka utvrdili da su ozljede rudara
5,7% učestalije odmah nakon prelaska na DST te da radnici u prosjeku
tijekom noći promjene spavaju za oko 40 minuta manje. Isti efekt,
očekivano, nije zabilježen prilikom prelaska nazad na standardno
računanje vremena.
3) Više srčanih udara
Tim švedskih znanstvenika pokazao je u studiji iz 2008. da broj srčanih
udara u prva tri radna dana nakon prelaska na ljetno računanje vremena
raste za oko 5 posto. Časopis New England Journal of Medicine
ovaj je porast pripisao manjku sna koji potiče izlučivanje hormona
stresa koji kod osoba sa srčanim problemima može uzrokovati
komplikacije. U svojem uvodu znanstvenici ističu da je u zapadnom
društvu u 20. stoljeću prosječno vrijeme spavanja ionako skraćeno sa 9
sati na 7,5.
4) Više surfanja na poslu
Jedna studija predstavljena 2012. u časopisu Journal of Applied Psychology
pokazala je da vrijeme koje zaposlenici na radu provode u besposlenom
surfanju po Internetu neposredno nakon prelaska na ljetno računanje
vremena raste za oko 20 posto. U prosjeku to znači da će svaki
zaposlenik provesti oko osam i pol minuta dulje u surfanju. To se može
činiti beznačajnim, međutim, kako se radi o potvrđenom padu
produktivnosti koji treba pomnožiti s milijardama ljudi koji redovno
prelaze na ljetno vrijeme, posljedice nisu zanemarive, a efekt također
može ukazivati na neki dugotrajniji problem.
5) Povećan broj glavobolja
Dokazano je da promjene u ritmu spavanja uzrokuju promjene u
cirkadijskom ritmu organizma. One pak utječu na oslobađanje određenih
hormona stresa poput melatonina i kortizola koji kod osjetljivijih osoba
mogu pokrenuti teške ‘klaster glavobolje’, koje se javljaju s jedne
strane glave, a mogu potrajati danima, pa i tjednima. U prilog tome
govori studija objavljena 2002. u časopisu Canadian Journal of Neurological Sciences.
