Hrvatska kao vinska destinacija: Kako autentične lokacije i povijesna baština mogu oblikovati svjetski prepoznatljiv vinski turizam.
Hrvatska, zemlja bogate vinogradarske tradicije, sve se snažnije
pozicionira na međunarodnoj vinskoj sceni. No, kako od prirodnih
i povijesnih prednosti stvoriti konkurentnu vinsku
destinaciju?
Odgovore su na ta pitanja dali sudionici okruglog stola pod
nazivom “Hrvatska kao vinska destinacija” održanog u kuriji
Adamovich-Cseh na imanju vinarije Vina Erdut u utorak 29.4.
Događaj, organiziran u suradnji s udrugom Graševina Croatica,
okupio je vinare, turističke stručnjake i predstavnike
institucija.
O važnosti turističke infrastrukture, prostornog
planiranja i financijskih potpora su govorili
predstavnici Ministarstva turizma i sporta, Hrvatske
turističke zajednice, Osječko-baranjske županije, te vinari
i hotelijeri.
Izazovi usporedbe s europskim vinskim velikanima
Ivana Pavić Kurteš, izvršna direktorica za prodaju Vina
Erdut, u svom je uvodnom izlaganju iznijela podatke koji
jasno pokazuju razliku između Hrvatske i vodećih vinskih zemalja
poput Francuske i Italije, te drugih europskih zemalja.
Francuska, drugi najveći proizvođač vina u svijetu, ima 789
tisuća hektara vinograda, dok ih u Hrvatskoj ima manje od 20
tisuća – čak 40 puta manje. Uz to, Francuska ima 11
tisuća otvorenih vinarija i ostvaruje 20% ukupnog
europskog vinskog turističkog prometa. Slijede ju Italija,
Španjolska te druge vodeće vinske zemlje.
Iako se Hrvatska s njima ne može mjeriti po veličini,
njezina baština, dvorci i povijesna arhitektura mogu
postati ključni aduti u stvaranju autentičnog vinskog
turističkog iskustva. No, i u Francuskoj i u Italiji
postoje krovne organizacije koje okupljaju vinare pod
zajedničkom strategijom vinskog turizma – nešto što u Hrvatskoj
tek treba sustavno razviti.
Panelisti i sudionici
Okrugli stol je otvorila Nikolina Jakopić, načelnica sektora za
razvoj turističkih destinacija pri Ministarstvu turizma i
sporta, naglašavajući važnost suradnje vinara, ugostitelja i
institucija u jačanju međunarodne prepoznatljivosti Hrvatske kao
vinske destinacije.
Uzvanicima su se obratili: Mirela Kalazić u
ime Osječko-baranjske županije, Dunja Vukmirović,
članica Uprave Vina Erdut, te Tomislav Panenić,
direktor udruge Graševina Croatica.
Uz njih, u raspravi su sudjelovali Darija
Tödtling iz Hrvatske turističke zajednice, Nenad
Nizić, predsjednik Udruge jedinstvenih hrvatskih hotela
Impresia i vlasnik heritage hotela Vestibul Palace u
Splitu, Suzana Operman, direktorica udruge Bregovita
Hrvatska, te Damir Štimac, dopredsjednik udruge Vino
Dalmacije i vlasnik vinarije Rizman iz Komarne.
Problemi otkupa zemljišta i administrativne prepreke
Na problem otkupa poljoprivrednog
zemljišta i izgradnje vinarija se osvrnuo Damir
Štimac, dopredsjednik udruge Vino Dalmacije. Upozorio je da
vinari često ulažu velike iznose u obnovu nasada, ali zbog
sporih administrativnih procesa ne mogu otkupiti
zemljište niti dobiti dozvole za izgradnju objekata nužnih
za razvoj vinskog turizma.
“U Dalmaciji trenutno imamo 70 članova udruge,
a 25 njih iskazalo je interes za gradnju vinarija i
turističkih objekata. No, neki kolege koji su
dobili pravomoćne dozvole ne mogu otkupiti zemljište
iako postoji pravni okvir koji to omogućuje, no zbog
administrativnog zastoja i nerazumijevanja se daljnji otkupi ne
vrše.
Imamo i one koji su već dobili sredstva iz EU fondova, ali
ih ne mogu iskoristiti također zbog administrativnih
blokada. To su stvari koje moramo hitno riješiti ako želimo
ozbiljno konkurirati kao vinska destinacija”, istaknuo je
Štimac.
Naglasio je da su protekla dva desetljeća donijela značajna
ulaganja u vinogradarstvo, vinarstvo i podrumarstvo, što je
omogućilo da hrvatska vina osvajaju svjetske nagrade i
potvrđuju svoj potencijal.
“Mala smo zemlja, imamo jednu svoju širinu tih autohtonih sorti,
tu jednu veliku baštinu.No, bez sustavne podrške države, te
uključivanja vinskog sektora u donošenje strategije, razvoj
vinskog turizma ostat će ograničen”, upozorio je Štimac.
Potencijal povijesnih kurija
Nenad Nizić, vlasnik hotela Vestibul Palace u Splitu i
predsjednik Udruge jedinstvenih hrvatskih hotela Impresia,
pridružio se okruglom stolu kako bi prenio iskustva
iz hotelijerstva te istaknuo potencijal povijesnih
kurija kao budućih heritage hotela u Hrvatskoj.
“U mnogim se vinogradarskim regijama nalaze kurije koje su
izuzetno zanimljive za transformaciju u heritage hotele, a
upravo je to budućnost hrvatskog turizma. Ako pogledamo svjetske
primjere, vidjet ćemo da su vinski turizam i luksuzni boutique
hoteli neraskidivo povezani. Hrvatska ima nevjerojatne lokacije –
poput ove u Erdutu – gdje se može stvoriti doživljaj koji je
uistinu jedinstven i konkurentan na globalnom tržištu.
Kada sam 2002. godine kupio povijesni objekt
u Dioklecijanovoj palači, bilo je puno skepticizma oko ideje
stvaranja malog luksuznog hotela. No, unatoč tome, tri
godine kasnije otvorili smo Vestibul Palace, prvi hrvatski
boutique hotel tog tipa, a već 2005. godine The Sunday
Times ga je uvrstio među 100 najboljih malih hotela u
Europi.
Ulaganja su bila velika – 200.000 eura po sobi, ukupno 1,4
milijuna eura, ali sve se temeljilo na viziji
stvaranja hotela za poslovnu i kulturnu elitu. Mnogi su
sumnjali da će netko plaćati prosječnu cijenu sobe od 200
eura, ali rezultati su pokazali suprotno.
Godine 2011. smo ušli u svjetsku hotelijersku
grupaciju Small Luxury Hotels, a 2015. nas
je Condé Nast Traveler svrstao među 100 najboljih
hotela na svijetu – u potkategoriji najbolji povijesni
hotel, našli smo se među 10 najboljih.
To je ono što želim prenijeti hrvatskim vinarima – da od
povijesne baštine i autentične lokacije mogu
stvoriti prepoznatljiv turistički brend. U svijetu
postoji Relais & Châteaux, grupacija luksuznih hotela i
vrhunskih restorana, i mislim da bi upravo ovakav model mogao
biti primijenjen i na hrvatsku vinsku scenu”, istaknuo je
Nizić.
Dodao je i kako je za takav iskorak potreban strateški plan,
a najvažnije je razumjeti da marketinška
prepoznatljivost ne dolazi sama od sebe. Da bi neki objekt
postao brend, potreban je dug period, ali ulaganja u
promociju taj proces mogu ubrzati.
“Hrvatska ima fantastične lokalitete, ali ako nitko ne zna za
njih, potencijal ostaje neiskorišten. Vjerujem da uz odgovarajuću
podršku institucija možemo postići da naša zemlja bude ne samo
destinacija jedinstvenih i luksuznih hotela, već
i autentičnih vinskih i turističkih iskustava koja se
temelje na tradiciji, ugostiteljstvu i vrhunskim vinima”,
naglasio je splitski poduzetnik.
Vinska radionica kao finale događaja
Nakon plenarnog dijela, gosti su uživali u degustaciji
vina Vina Erdut, kod Velike bačve, a vinsku radionicu
posvećenu sljubljivanju vina Erdutskog vinogorja s lokalnim
jelima poput šarana na rašljama ili gulaša od divljači,
vodio je Željko Garmaz, renomirani vinski publicist.
Spektakularni je ambijent vidikovca Vina Erdut dodatno osnažio
dojam Hrvatske kao destinacije koja može konkurirati najboljim
vinskim regijama svijeta.