Papa Franjo pokopan je u subotu popodne u bazilici svete Marije Velike, objavio je Vatikan. Vjernici, svećenici i državnici prethodno su se Vatikanu i u Rimu oprostili od 88-godišnjeg pape "otvorena srca" koji je umro na Uskrsnji ponedjeljak.
Papa Franjo pokopan je u subotu popodne u bazilici svete Marije
Velike, objavio je Vatikan. Vjernici, svećenici i državnici
prethodno su se Vatikanu i u Rimu oprostili od 88-godišnjeg
pape “otvorena srca” koji je umro na Uskrsnji ponedjeljak.
Oko 250 tisuća ljudi okupilo se na grandioznom Trgu svetog Petra
u čijem je središtu tijekom sprovodne mise ležao skromni drveni
lijes Franje, rodnim imenom Jorgea Marija Bergoglia, prvog
pape iz Južne Amerike.
Stiglo je i oko 130 svjetskih delegacija sa šezdesetak čelnika
država i organizacija, posjednutih s desne strane Franjinog
lijesa.
Među njima su bili američki predsjednik Donald Trump, glavni
tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres, francuski predsjednik
Emmanuel Macron, španjolski kralj Filip VI., ukrajinski
predsjednik Volodimir Zelenskij, argentinski predsjednik Javier
Milei, brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva,
predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, između
ostalih.
Hrvatsku su predstavljali predsjednik Zoran Milanović
i premijer Andrej Plenković.
S lijeve strane lijesa sjedili su kardinali koji će na konklavi
idući mjesec odabrati Franjinog nasljednika, odlukom koja će
odrediti hoće li Crkva nastaviti Argentinčevim stopama
“otvorenosti” ili se vratiti tradicionalnijem papinstvu.
Oko sat i pol dugu sprovodnu misu vodio je 91-godišnji Giovanni
Battista Re, talijanski kardinal i dekan kardinalskog zbora.
On je hvalio Franju kao papu bliskog narodu koji je htio Crkvu
“kao kuću za sve”. Isticao je njegovo zalaganje za
najugroženije skupine i istupanje protiv rata.
“Pun ljudske topline i duboko osjetljiv na rane današnjice, papa
Franjo je istinski dijelio tjeskobe, patnje i nade našeg doba”,
rekao je Re.
Zagovarao je Crkvu koja brine o problemima koji razdiru suvremeni
svijet, koja će se “privinuti nad svakim čovjekom, bez obzira na
vjeru i životne okolnosti”, dodao je Talijan.
Dekan kardinalskog zbora ponovio je Franjin poziv da se grade
mostovi, a ne zidovi i time poslao poruku o važnosti
mira.
“Rat uvijek ostavlja svijet gorim nego što je bio prije. Rat je
uvijek bolan i tragičan poraz za sve”, poručio je dekan
kardinalskog zbora pred pedesetak svjetskih čelnika koji su
stigli u Vatikan pozdraviti se od Franje.
Zborovi su tijekom ceremonije pjevali pjesme na latinskom, a
molitve su izgovorene na različitim jezicima poput talijanskog,
kineskog, španjolskog, portugalskog i arapskog, pokazujući
raznovrsnost pripadnika katoličke vjere.
Franjino tijelo potom je posljednji put nakratko ušlo u baziliku
svetog Petra koja ga je zvonjavom ispratila na konačno
putovanje u baziliku svete Marije Velike, njegovu omiljenu rimsku
crkvu.
Pogrebna povorka u preuređenom papamobilu putovala je od Vatikana
do papinog konačnog odredišta uz pozdrave tisuća vjernika
okupljenih na rimskim ulicama. Policija je procijenila da je
procesiju pratilo do 150 tisuća ljudi.
Duž rute duge oko 5,5 km od Trga svetog Petra povorka je
prolazila pored mnogih poznatih rimskih spomenika, uključujući
Koloseum.
Pred bazilikom svete Marije Velike dočekalo ga je četrdeset
pripadnika marginaliziranih skupina koji su odali posljednju
počast Franji: migranti, beskućnici, zatvorenici i transrodne
osobe.
Franjo je pokopan bez očiju javnosti u jednostavan grob u podu
bazilike, između dviju kapela. Na grobnoj ploči od ligurskog
mramora uklesano je samo ime Franciscus.
Sada u Vatikanu slijedi devet dana žalosti, poznatih pod nazivom
‘novendiali’, a kardinali iz cijelog svijeta u tom će se periodu
promišljati o tome koga izabrati za Franjina nasljednika.
Konklava sa 135 kardinala izbornika, među kojima će biti Josip
Bozanić i Vinko Puljić, ne može početi prije 6. svibnja.