Mnogi arapski čelnici i dužnosnici odali su počast papi Franji, koji je umro u ponedjeljak u dobi od 88 godina, pohvalno govoreći o njegovu jasnome stavu protiv rata u Gazi i njegovoj predanosti međureligijskom dijalogu.
Predsjednik Palestinske samouprave Mahmud Abas pozdravio ga je
kao “lojalnog prijatelja palestinskog naroda”, izvijestila je
službena novinska agencija Wafa.
“Danas smo izgubili vjernog prijatelja palestinskog naroda i
njegovih legitimnih prava”, rekao je Abas, istaknuvši da je papa
Franjo “priznao palestinsku državu i odobrio podizanje
palestinske zastave u Vatikanu”.
Istodobno je Basem Naim, član političkog ureda Hamasa, koji je
2007. preuzeo vlast u Pojasu Gaze, pozdravio Papino protivljenje
ratu između Izraela i palestinskog islamističkog pokreta koji
traje već više od 18 mjeseci.
“Papa Franjo je bio nepokolebljiv branitelj legitimnih prava
palestinskog naroda, posebno kroz svoj čvrsti stav protiv
rata i genocidnih djela počinjenih nad našim narodom u Gazi
posljednjih mjeseci”, objavio je.
Papa je u nedjelju u poruci u povodu proslave Uskrsa, koju je
pročitao njegov suradnik s balkona bazilike svetog Petra u
Rimu osudio “dramatičnu i tešku humanitarnu situaciju” u
Gazi, upozorivši na “ozračje sve većeg antisemitizma”. Ponovio je
poziv na prekid vatre i oslobađanje izraelskih talaca.
U Kairu je glavni tajnik Arapske lige Ahmed Abul Gheit pozdravio
Papu i “njegov glas koji je osuđivao izraelsku brutalnost (…)
do posljednjeg trenutka.”
“Kompas pape Franje o palestinskom pitanju uvijek je pokazivao u
pravom smjeru”, rekao je, podsjetivši na “njegovu svakodnevnu
komunikaciju s ljudima u Gazi, dok su trpjeli nasilnu izraelsku
agresiju i bombardiranje”.
Čovjek mira
Veliki imam Al-Azhara, najviše institucije
sunitskoga islama, također sa sjedištem u Kairu,
pohvalno je govorio o Papinoj predanosti međureligijskom
dijalogu, nazvavši ga “simbolom čovječnosti”.
On je “ojačao odnose s Al-Azharom i islamskim svijetom svojim
posjetima brojnim arapskim i muslimanskim zemljama i svojim
poštenim i ljudskim razmišljanjem, posebno u pogledu
agresije na Gazu i borbe protiv islamofobije”, rekao je
šeik Ahmed al-Tayeb.
Egipatski predsjednik Abdel Fatah al-Sisi o papi Franji govorio
je kao o izvanrednoj svjetskoj ličnosti koja je “neumorno radila
na promicanju tolerancije i poticanju dijaloga (…) i bila
zagovornik palestinske stvari”.
Kralj Abdulah od Jordana odao je počast “čovjeku mira, omiljenom
zbog svoje dobrote, poniznosti i neumornih napora da okupi
ljude”.
U Libanonu, zemlji u kojoj je proglašena službeno trodnevna
žalost, predsjednik Joseph Aoun, jedini kršćanski predsjednik
države u arapskom svijetu, pozdravio je “branitelja dijaloga
između religija i kultura”.
Islamistički pokret Hezbolah opisao ga je kao čovjeka koji je
“radio na izgradnji mostova među religijama”, ističući “njegove
jasne stavove protiv izraelske agresije u Gazi”.
U Iranu, susjednoj zemlji arapskom svijetu i pristaši
Hezbolaha, predsjednik Masud Pezeškijan pohvalno je govorio o
Franjinim “jasnim stavovima u osudi genocida koji je počinio
izraelski režim u Gazi”.
Marokanski kralj Mohamed VI. pozdravio je Papin rad jer je bio
“posvećen vrijednostima mira, dijaloga, tolerancije i
suživota među monoteističkim religijama”.