Europska komisija nedavno je predstavila svoje godišnje izvješće o europskom sustavu brzog uzbunjivanja Safety Gate za opasne neprehrambene proizvode. U izvješću se daje pregled opasnih proizvoda prijavljenih u sustav prošle godine. Sve s ciljem bolje zaštite potrošača.
“Safety Gate je sustav brzog uzbunjivanja, to jest upozoravanja.
Kada je jedan proizvod detektiran u jednoj državi članici
Europske unije, upozoravaju se druge države članice. Što se tiče
izvješća Safety Gatea, za period od 2024. godine izdano je 4136
upozorenja za opasne proizvode”, kaže za HRT Tanja Popović
Filipović iz Centra za edukaciju i informiranje potrošača.
Ono što ta uredba o sigurnosti proizvoda promovira je upravo
odgovornost gospodarskih subjekata. Ako sam gospodarski subjekt
prepozna da su u pitanju opasni proizvodi, on treba reagirati i
prijaviti ih.
Trgovine same povlače svoje proizvode
Građani kažu: “Puno je prijavljenih slučajeva, neću kupovati od
tog proizvođača”, ali zapravo je suprotno. To znači da je netko
došao do te razine odgovornosti da sam prijavljuje opasne
proizvode koji su na tržištu. To je pohvalno. Vidimo da neki
lanci sami povlače svoje proizvode, izlaze u javnost i
upozoravaju potrošače da ne kupuju te određene proizvode te
ističu da će vratiti novac, govori.
Smatra da gospodarski subjekti, ne svi, ali neki provode uredbu o
sigurnosti proizvoda i da sami prepoznaju nepravilnosti te
gledaju kako zaštititi potrošače. Međutim, ne može reći da smo
potpuno zaštićeni na tržištu.
“Potrošačima se daju određen alati. Ono što je dobro je što ljudi
reagiraju kada prepoznaju opasne proizvode, ali ne smijemo sve
ostaviti potrošačima. Aktivizam građana je dobar, ali nećemo se
svakodnevno igrati detektiva i detektirati što to ne valja”,
ističe Popović Filipović.
Trebaju nam češće i strože kontrole
U izvješću Safety Gatea je 36 posto kozmetičkih proizvoda, a
zatim oko 15 posto igračaka. Radi se o nedozvoljenim sastojcima
kao što je, primjerice nikal krom. To su alergeni koji se
potencijalno trebaju zabraniti ili istaknuti da potrošač to
prepozna, naglašava.
“Uredba i izvješće treba jamčiti potrošačima sigurnost, međutim,
mi smo izloženi proizvodima koji su izvan određenih područja i tu
mogu nastati određeni problemi. Potencijalno se oni javljaju na
tržištu Republike Hrvatske. Ne mora nužno potrošač kliknuti na
internetsku trgovinu izvan granica Europske unije, te proizvode
možemo naći i u našim trgovinama”, kaže.
Što se tiče mehanizama borbe u državi, to je jako težak put,
ističe, ali promoviraju češće i strože kontrole. Da bi proveli tu
uredbu o sigurnosti proizvoda, moraju se češće provoditi kontrole
proizvoda koji su na našem tržištu.