Na Uskrsni ponedjeljak ujutro umro je papa Franjo, poglavar Katoličke crkve.

Jorge Mario Bergoglio izabran je za papu 13. ožujka 2013., iznenadivši mnoge promatrače Crkve koji su argentinskog klerika, poznatog po svojoj brizi za siromašne, smatrali autsajderom.

Nastojao je projicirati jednostavnost u veliku ulogu i nikada nije preuzeo posjed ukrašenih papinskih apartmana u Apostolskoj palači koje su koristili njegovi prethodnici, rekavši da radije živi u zajednici zbog svog “psihološkog zdravlja”, piše Reuters nakon to je Vatikan objavio da je omiljeni papa izgubio bitku za život.

Naslijedio je Crkvu koja je bila napadnuta zbog skandala seksualnog zlostavljanja djece i rastrgana unutarnjim sukobima u vatikanskoj birokraciji te je izabran s jasnim mandatom da uspostavi red.

No, kako je njegov papinski mandat napredovao, suočio se s oštrim kritikama konzervativaca, koji su ga optuživali za uništavanje crkvenih tradicija. Također je izazvao gnjev progresivaca, koji su smatrali da je trebao učiniti puno više kako bi preoblikovao 2000 godina staru Crkvu.

Dok se borio s unutarnjim neslaganjem, Franjo je postao globalna superzvijezda, privlačeći ogromne mase na svojim brojnim inozemnim putovanjima dok je neumorno promicao međuvjerski dijalog i mir, stajući na stranu marginaliziranih, poput migranata.

Jedinstveno u moderno doba, u Vatikanu su tijekom većeg dijela Franjine vladavine bila dva muškarca u bijeloj odjeći, a njegov prethodnik Benedikt odlučio se nastaviti živjeti u Svetoj Stolici nakon što je njegova šokantna ostavka 2013. otvorila put novom papi.

Benedikt, heroj konzervativne stvari, umro je u prosincu 2022., konačno ostavivši Franju samog na papinskoj sceni.

Franjo je imenovao gotovo 80 posto kardinala izbornika koji će odabrati sljedećeg papu, povećavajući mogućnost da će njegov nasljednik nastaviti njegovu progresivnu politiku, unatoč snažnom protivljenju tradicionalista.