Kardinal Kevin Ferrell, vatikanski komornik, potvrdio je da je papa umro u ponedjeljak ujutro.
Nakon smrti pape započinje cijeli niz događaja, pri neke
vatikanske tradicije potječu još iz starog Rima, a krajnji
događaj jest izbor novog lidera Katoličke crkve.
Tradicionalno je posao kamerlenga, višeg vatikanskog dužnosnika,
potvrditi papinu smrt. Trenutačno tu poziciju obnaša
kardinal Kevin Farrell, rođen u Irskoj koji je i vijest
objavio na Uskrsni ponedjeljak.
Pema tradiciji, njegov pečatni prsten koji služi kao pečat za
službene papinske dokumente biva oštećen ili uništen, što
označava kraj njegove vladavine, a papinski stanovi su
zapečaćeni. Kamerlengo potom obavještava kardinalski kolegij,
upravno tijelo viših crkvenih dužnosnika, da je papa umro,
prenosi POLITICO.
Razdoblje žalosti
Slijedi devetodnevna žalost poznata kao Novendiale, što je
izvorno starorimski običaj. Italija također obično proglašava
razdoblje nacionalne žalosti.
Njegovo će tijelo biti blagoslovljeno, odjeveno u papinsko ruho i
izloženo u Bazilici Svetog Petra za javno razgledavanje, gdje će
stotine tisuća ljudi stajati u redu kako bi odali počast,
uključujući strane dostojanstvenike i svjetske vođe. U prošlosti
je papino tijelo bilo izloženo na uzdignutoj platformi zvanoj
katafalk, ali budući da Franjo želi pojednostavljeni obred,
njegovo će tijelo biti u otvorenom lijesu bez toliko pompe i
raskoši.
Povijesno gledano, pape su često bili balzamirani, a nekima su
vađeni organi prije pokopa – crkva u blizini Fontane di Trevi u
Rimu čuva srca više od 20 papa u mramornim urnama.
Vatikan će ući u prijelazno razdoblje zvano sede vacante, što
znači “sjedalo je upražnjeno”, tijekom kojeg je vladavina crkve
privremeno predana kolegiju kardinala – iako se ne mogu donositi
veće odluke dok se ne izabere novi papa.
Papin sprovod najvjerojatnije će se održati na Trgu svetog Petra,
a ožalošćeni će se skupiti u Vatikan na misu. Predvodit će ga
dekan Kardinalskog zbora, a to je trenutačno 91-godišnji Talijan
Giovanni Battista Re.
Prema tradiciji, papu se potom pokapa u Vatikanskim špiljama,
kriptama ispod Bazilike svetog Petra. Ondje je pokopano gotovo
100 papa, uključujući papu Benedikta XVI., Franjinog prethodnika,
koji je dao ostavku 2013. i umro 2022.
No, papa Franjo je u intervjuu 2023. rekao da je odabrao baziliku
Santa Maria Maggiore u Rimu, jednu od svojih omiljenih i
najposjećenijih crkava, kao svoje posljednje počivalište, čime će
postati prvi papa u stoljeću koji će biti sahranjen izvan
Vatikana.
U prošlosti se pape pokapalo u tri lijesa: jedan od čempresa,
jedan od cinka i jedan od brijesta, ugniježđeni jedan u drugi,
ali Franjo je naredio da bude pokopan u jednom lijesu, od drveta
i cinka.
Kad je Benedikt XVI. pokopan, u njegovom lijesu nalazili su se i
novčići iskovani tijekom njegove vladavine, kao i metalna cijev u
kojoj je bio omotan smotani papirnati svitak, nazvan rogito –
dokument od 1000 riječi koji prepričava njegov život i vladavinu.
Franjo će vjerojatno biti pokopan sa svojim vlastitim rogitom
koji će detaljno opisivati njegovo papinstvo.
Izbori
Dva do tri tjedna nakon papina sprovoda, kardinalski kolegij
sastat će se u Sikstinskoj kapeli kako bi održao konklavu,
tajnoviti proces kojim se bira novi papa. U teoriji, svaki
kršteni muškarac rimokatolik ima pravo na papinstvo, ali u
posljednjih 700 godina papa se uvijek birao iz kardinalskog
kolegija.
Velika većina od 266 papa izabranih kroz povijest bili su
Europljani. Papa Franjo, rođen kao Jorge Mario
Bergoglio u Argentini, prvi je neeuropski papa u 1300
godina.
Za razliku od standardne politike, kandidati za papu ne vode
otvorenu kampanju za to mjesto. Na dan glasovanja, Sikstinska
kapela, sa svojim slavnim stropom koji je oslikao Michelangelo,
fizički je zatvorena, a kardinali, koji su položili prisegu na
tajnost, zaključani su unutra.
Pravo glasovanja imaju samo kardinali mlađi od 80 godina. Oko 120
će tajno glasovati za svog izabranog kandidata, ispisujući ime na
glasački listić i stavljajući ga u kalež na vrhu oltara. Ako niti
jedan kandidat ne dobije potrebnu dvotrećinsku većinu, održava se
novi krug glasovanja. Dnevno se mogu održati četiri runde
glasanja.
Konklava koja je 2013. izabrala papu Franju trajala je oko 24
sata i održano je pet rundi glasanja, ali to može potrajati i
dulje. Primjerice, jedna konklava u 13. stoljeću trajala je oko
tri godine, dok je druga u 18. stoljeću trajala četiri mjeseca.
Nakon što se glasački listići prebroje, spaljuju se u peći unutar
Sikstinske kapele, koju su ranije postavili vatikanski
vatrogasci. Druga peć sagorijeva kemikaliju šaljući dimni signal
kroz dimnjak u vanjski svijet: crni dim znači da novi papa nije
izabran, bijeli dim znači da je izabran.
Novi papa
Nakon što se izabere novi papa, predstavnik kardinalskog zbora
čita latinsku objavu Habemus papam, što znači “Imamo papu”, s
glavnog balkona bazilike svetog Petra s pogledom na tisuće
vjernika. Zatim novoizabrani papa, nakon što je odabrao papinsko
ime (najvjerojatnije u čast sveca ili prethodnika) i obukao
bijelu mantiju, izlazi na balkon kako bi održao svoje prvo
obraćanje javnosti. I time katolički svijet ima novog vođu.
Uz postavljanje crkvenih učenja i morala, papa ima značajnu
diplomatsku i političku moć u svjetskoj politici, djelujući kao
posrednik u globalnim sukobima i vodeći humanitarne napore.
Većina papa služi do smrti. Papa Benedikt XVI., koji je podnio
ostavku 2013., u dobi od 85 godina, zbog narušenog zdravlja, prvi
je papa koji je odstupio s dužnosti u 600 godina.