U Hrvatskoj su 2019. bila registrirana 104 posrednika, pa donatori često nisu znali kome se obratiti i koje su potrebe posrednika u lancu. Također su ukazali na neinformiranost o poreznim olakšicama u sustavu doniranja hrane.

Banka hrane Osječko-baranjske županije nedavno je obilježila prvu godinu djelovanja, tijekom koje je količina hrane donirane od pravnih osoba sa 1,65 tona povećana na skoro 40 tona, a procjenjuje se da je preko banke pomoć primilo oko 5000 osoba s područja županije.

U vodstvu osječkog Crvenog križa, koje upravlja Bankom hrane, podsjećaju kako je polazišna točka za osnivanje takvih banaka u Hrvatskoj bila studija Ministarstva poljoprivrede iz 2019. godine, koja je definirala izvedivost projekta i prepreke u sustavu doniranja.

Sustav doniranja hrane bio je nerazvijen 

Ravnateljica osječkog Crvenog križa Martina Hećimović ističe kako je sustav doniranja hrane tada bio dosta nerazvijen, a suradnja između donatora i posrednika najviše je ovisila o njihovu osobnom angažmanu.

Donatori su kao prepreke naveli troškove, nedostatak infrastrukture, posebice prijevozničke, i nemogućnost identificiranja posrednika u lancu doniranja hrane.

U Hrvatskoj su 2019. bila registrirana 104 posrednika, pa donatori često nisu znali kome se obratiti i koje su potrebe posrednika u lancu. Također su ukazali na neinformiranost o poreznim olakšicama u sustavu doniranja hrane.

Iz perspektive posrednika među najvećim zaprekama bila je skladišna infrastruktura, jer je prosječna veličina skladišnih prostora u Osječko-baranjskoj županiji 2019. bila samo 66 četvornih metara, što je premalo za veće količine donacija.

Također, problem je bio nedostatak djelatnika, jer se većina posrednika oslanja na mali broj zaposlenih i veliki broj volontera, a svi su u studiji upozorili da model trajnog financiranja i održivosti posredništva u lancu doniranja hrane ne postoji.

Uspostava banaka hrane, kao ustanova koje će se baviti prikupljanjem donacija isključivo od pravnih osoba, predviđena je upravo u urbanim središtima, gdje već postoji najveća koncentracija donirane hrane.

Ukupno ih u Hrvatskoj sada ima devet, a Banka hrane Osječko-baranjske županije, sa sjedištem u Osijeku, počela je s radom 19. ožujka prošle godine.

Osječki Crveni križ kupio je parcelu od 5000 četvornih metara i nekretninu, te nabavio potrebnu opremu, u što je 2022. godine uložio 340.000 eura vlastitih sredstava. Osim toga, projekt je sufinanciran sa skoro 200.000 eura iz EU fondova.

Hećimović kaže kako je uloga Banke hrane koordiniranje aktivnosti posrednika u lancu doniranja i raspoređivanje donacija hrane od pravnih osoba posrednicima, kojih u Osječko-baranjskoj županiji ima ukupno 18.

Među njima su Caritas Đakovačko-osječke nadibiskupije, kršćanska humanitarna udruga "Put milosti", humanitarne udruge "Rijeka ljubavi", "Auxilium" i "Dar dobrote", te pet gradskih i jedno općinsko društvo Crvenog križa.

Uz umrežavanje s posrednicima trebalo je uložiti dodatne napore u komunikaciju s donatorima, uspostaviti suradnju s OPG-ima i osječkom Tržnicom. Ministarstvo poljoprivrede pomoglo je donatore upoznati s koristima od zbrinjavanja viškova hrane i s financijskom koristi od poreznih olakšica.

Iznos donirane hrane povećan za 2300 posto

To je značajno unaprijedilo sustav doniranja hrane. U 2023. godini, kada još nije funkcionirala Banka hrane, osječki Crveni križ je od pravnih osoba prikupio 1,65 tona hrane, a prikupljene donacije od pravnih osoba u prvoj godini djelovanja Banke hrane iznose nešto manje od 40 tona. 

"To je za nas veliki pokazatelj, jer smo već u prvoj godini djelovanja iznos donirane hrane povećali za 2300 posto, a preko Banke hrane u protekloj je godini dostavljena pomoć za 5000 osoba", rekla je Hećimović.

S obzirom da se Banka hrane Osječko-baranjske županije trenutno financira isključivo sredstvima osječkog Crvenog križa. što dugoročno nije održivo, humanitarna organizacije prijavila se na dva projekta s kojima će moći financirati dio aktivnosti.

To je prekogranični projekt "Interreg-Hrvatska-Srbija", koji je prijavljen u suradnji s partnerima iz Hrvatske i Vojvodine. Drugi je projekt "Društvo jednakih mogućnosti", kroz Fond europske pomoći za najpotrebitije. 

Riječ je o trogodišnjem projektu, vrijednom 7,5 milijuna eura, za koji se nadamo odobrenju, kako bismo pogurali cijeli sustav doniranja hrane, napominje ravnateljica Hećimović.

Piše: Igor Vučković