U Hrvatskoj su 2019. bila registrirana 104 posrednika, pa donatori često nisu znali kome se obratiti i koje su potrebe posrednika u lancu. Također su ukazali na neinformiranost o poreznim olakšicama u sustavu doniranja hrane.
Banka hrane Osječko-baranjske županije nedavno je obilježila
prvu godinu djelovanja, tijekom koje je količina hrane
donirane od pravnih osoba sa 1,65 tona povećana na
skoro 40 tona, a procjenjuje se da je preko banke pomoć
primilo oko 5000 osoba s područja županije.
U vodstvu osječkog Crvenog križa, koje upravlja Bankom hrane,
podsjećaju kako je polazišna točka za osnivanje takvih banaka u
Hrvatskoj bila studija Ministarstva poljoprivrede iz 2019.
godine, koja je definirala izvedivost projekta i
prepreke u sustavu doniranja.
Sustav doniranja hrane bio je nerazvijen
Ravnateljica osječkog Crvenog križa Martina Hećimović ističe kako
je sustav doniranja hrane tada bio dosta nerazvijen, a suradnja
između donatora i posrednika najviše je ovisila o
njihovu osobnom angažmanu.
Donatori su kao prepreke naveli troškove, nedostatak
infrastrukture, posebice prijevozničke, i nemogućnost
identificiranja posrednika u lancu doniranja hrane.
U Hrvatskoj su 2019. bila registrirana 104 posrednika, pa
donatori često nisu znali kome se obratiti i koje su potrebe
posrednika u lancu. Također su ukazali na neinformiranost o
poreznim olakšicama u sustavu doniranja hrane.
Iz perspektive posrednika među najvećim zaprekama bila je
skladišna infrastruktura, jer je prosječna veličina skladišnih
prostora u Osječko-baranjskoj županiji 2019. bila samo 66
četvornih metara, što je premalo za veće količine donacija.
Također, problem je bio nedostatak djelatnika, jer se većina
posrednika oslanja na mali broj zaposlenih i veliki broj
volontera, a svi su u studiji upozorili da model trajnog
financiranja i održivosti posredništva u lancu doniranja hrane ne
postoji.
Uspostava banaka hrane, kao ustanova koje će se baviti
prikupljanjem donacija isključivo od pravnih osoba, predviđena je
upravo u urbanim središtima, gdje već postoji najveća
koncentracija donirane hrane.
Ukupno ih u Hrvatskoj sada ima devet, a Banka hrane
Osječko-baranjske županije, sa sjedištem u Osijeku, počela je s
radom 19. ožujka prošle godine.
Osječki Crveni križ kupio je parcelu od 5000
četvornih metara i nekretninu, te nabavio potrebnu opremu, u
što je 2022. godine uložio 340.000 eura vlastitih sredstava.
Osim toga, projekt je sufinanciran sa skoro 200.000 eura iz
EU fondova.
Hećimović kaže kako je uloga Banke hrane koordiniranje aktivnosti
posrednika u lancu doniranja i raspoređivanje donacija hrane
od pravnih osoba posrednicima, kojih u Osječko-baranjskoj
županiji ima ukupno 18.
Među njima su Caritas Đakovačko-osječke nadibiskupije,
kršćanska humanitarna udruga “Put milosti”, humanitarne udruge
“Rijeka ljubavi”, “Auxilium” i “Dar dobrote”, te pet gradskih i
jedno općinsko društvo Crvenog križa.
Uz umrežavanje s posrednicima trebalo je uložiti dodatne
napore u komunikaciju s donatorima, uspostaviti suradnju s
OPG-ima i osječkom Tržnicom. Ministarstvo poljoprivrede
pomoglo je donatore upoznati s koristima od zbrinjavanja
viškova hrane i s financijskom koristi od poreznih olakšica.
Iznos donirane hrane povećan za 2300 posto
To je značajno unaprijedilo sustav doniranja hrane. U 2023.
godini, kada još nije funkcionirala Banka hrane, osječki Crveni
križ je od pravnih osoba prikupio 1,65 tona hrane, a prikupljene
donacije od pravnih osoba u prvoj godini djelovanja Banke
hrane iznose nešto manje od 40 tona.
“To je za nas veliki pokazatelj, jer smo već u prvoj godini
djelovanja iznos donirane hrane povećali za 2300 posto, a preko
Banke hrane u protekloj je godini dostavljena pomoć za
5000 osoba”, rekla je Hećimović.
S obzirom da se Banka hrane Osječko-baranjske županije trenutno
financira isključivo sredstvima osječkog Crvenog križa. što
dugoročno nije održivo, humanitarna organizacije prijavila se na
dva projekta s kojima će moći financirati dio
aktivnosti.
To je prekogranični projekt “Interreg-Hrvatska-Srbija”, koji je
prijavljen u suradnji s partnerima iz Hrvatske i Vojvodine. Drugi
je projekt “Društvo jednakih mogućnosti”, kroz Fond europske
pomoći za najpotrebitije.
Riječ je o trogodišnjem projektu, vrijednom 7,5 milijuna eura, za
koji se nadamo odobrenju, kako bismo pogurali cijeli sustav
doniranja hrane, napominje ravnateljica Hećimović.
Piše: Igor Vučković