Hrvatski sabor je prošlog petka jednoglasno izglasao konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću. Sportsko klađenje, razne lutrijske igre, ali i kockanje u kasinima i automatima posljednjih su godina postali prava pošast, a prema dostupnim podacima, značajan dio stanovnika Hrvatske sudjeluje u igrama na sreću.
Samo online kladi se gotovo pola milijuna
Podaci pokazuju da oko 70 posto građana redovito ili povremeno
sudjeluje u igrama na sreću, što uključuje klađenje, lutrijske
igre te igre u kasinima i na automatima.
Pedesetak tisuća osoba u Hrvatskoj smatra se problematičnim
igračima, pri čemu se procjenjuje da je među svim kladiteljima
oko pet posto patoloških kockara. Ono što posebno zabrinjava je
činjenica da je četiri od pet hrvatskih srednjoškolaca barem
jednom sudjelovalo u nekoj igri na sreću, a gotovo 40 posto
mladića iz srednje škole kladi se jednom tjedno ili češće.
Ministar financija Marko Primorac otkrio je da postoji procjena
kako broj igrača preko interneta doseže 450 tisuća građana
Hrvatske.
Neradne nedjelje
Jedna od glavnih novosti kod ovih izmjena zakona je obveza
uklanjanja tzv. “kladomata” iz ugostiteljskih objekata, a vrijeme
za prilagodbu na tu zakonsku odredbu je već početak sljedeće
godine. Novost je i da će se za sve igrače u zemaljskim
poslovnicama uspostaviti registar koji će voditi Hrvatski zavod
za javno zdravstvo, a kao i trgovine, tako će i kladionice i
ostale poslovnice koje priređuju igre na sreću moći raditi
maksimalno 16 nedjelja u godini.
Zabranit će se oglašavanje igara na sreću u tiskanim medijima, na
javno vidljivim površinama te putem interneta, audio–vizualnih i
radijskih programa u vremenu od 6 do 23 sata, a poznatim osobama
i influencerima zabranit će se oglašavanje i promocija igara na
sreću. Novim izmjenama zakon predviđeno je i povećanje godišnjih
naknada i poreza na dobitke od igara u sreću.
Za dobitke u klađenju do 100 eura porezna stopa iznosit će 10
posto, dok će lutrijski dobici do tog iznosa biti neoporezivi. Od
100 do 1.500 eura porezna stopa će u obje sfere biti 10 posto, od
1.500 do 4.000 eura po 15 posto, od 4.000 do 70.000 eura po 20
posto, a iznad 70.000 eura, porezna stopa na dobitke bit će 30
posto.
Rastu naknade za kasina
Kada je riječ o godišnjim naknadama, za zemaljska kasina, po
poslovnom objektu, ona raste s trenutnih nešto više od 66 tisuća
eura na sto tisuća eura, a za internet kasina s nešto više od 398
tisuća na 600 tisuća. Prema zakonskom prijedlogu, za zemaljsko
klađenje naknada raste sa 132,7 tisuća na 200 tisuća eura, a za
internet klađenje s 265,4 tisuće na 400 tisuća eura.
Naposljetku, naknada po automatu u automat klubovima po
prijedlogu zakona iznosi 2.000 eura u odnosu na trenutnih 1.327,
po ruletu do šest igraćih mjesta na osam tisuća eura s trenutnih
5.309 eura, dok će godišnja naknada po ruletu iznad šest igraćih
mjesta iznositi 10.000 eura, naspram sadašnjih 6.636 eura.
Prema podacima koje je iznio Primorac, trenutno je u Hrvatskoj
oko 6.300 poslovnica koje priređuju igre na sreću, a prednjače
upravo “kladomati”, kojih se u kafićima nalazi gotovo 3.700.
Ogromni prometi i zarade
Prema podacima Ministarstva financija, ukupni promet u industriji
igara na sreću je u 2022. godini premašio sedam milijardi kuna
ili blizu milijardu eura, od čega se značajan udio odnosi na
sportsko klađenje. Prema podacima Porezne uprave, od poreza i
naknada od igara na sreću u državni proračun je u 2021. godini
uplaćeno 190,5 milijuna eura, u 2022. godini 251,1 milijun eura,
a 2023. godini čak 310,7 milijuna eura.
Industrija igre na sreću i posebno kladionice ostvaruju značajne
prihode, ali i dobit pa je tako samo jedna, vodeća hrvatska
kladionica, u 2022. godini imala prihode od 162 milijuna eura uz
dobit od 74 milijuna eura. Iste je godine recimo državna tvrtka
Hrvatska lutrija imala promet od 101 milijun eura s dobiti od 4,7
milijuna eura.
Online kladioničari već danas u problemima
Nove odredbe zakon dijelom idu i da odvrate ljude od klađenja,
igara na sreću i kocke, no već i danas postoje problemi s kojima
se mogu suočiti registrirani korisnici kladionica.
Jedan od njih je procjena kreditne sposobnosti kod banaka i može
se dogoditi da banke u određenim slučajevima čak i odbiju
odobriti kredit.
Problem nastaje ako analiza prometa na tekućem računu pokaže
učestala plaćanja prema kladionicama, ako su iznosi uplate veliki
u odnosu na plaću ili ako postoji obrazac ponašanja koji ukazuje
na moguću ovisnost o igrama na sreću. Banke u tom slučaju mogu
smanjiti odobreni iznos kredita, povećanu kamatnu stopu, tražiti
dodatnog jamca ili jednostavno odbiti kredit.