Prorektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Lena Mirošević zahvalila je brojnim autorima koji su sudjelovali u izazovnom radu na izdavanju knjiga.

U okviru obilježavanja Dana Sveučilišta u Zadru – Dies academicus 2025., danas su su Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru predstavljene dvije knjige iz edicije Velika geografija Hrvatske, urednika Damira Magaša: „Stanovništvo i naselja (demogeografska obilježja) Hrvatske“ i „Geografska obilježja gospodarstva (ekonomska geografija) Hrvatske“.

Riječ je o petoj i šestoj do sada objavljenoj knjizi, od ukupno sedam koliko će ih činiti ovu luksuznu i sveobuhvatnu sintezu o geoprostornim obilježjima Hrvatske u izdanju Sveučilišta u Zadru i Školske knjige.

U ranije objavljenim izdanjima obrađeni su geografski položaj, granice i političko-geografska obilježja Hrvatske, fizička geografija Hrvatske (prirodno-geografska osnova razvoja), povijesno-geografske odrednice razvoja Hrvatske i druge teme.

Danas predstavljene knjige posebno su važne u kontekstu budućnosti, jer obrađuju demografiju kao ključni čimbenik postojanja jednog naroda te gospodarstvo, koje bi onima koji budu živjeli na ovom prostoru trebalo omogućiti kvalitetan život i zadržati ih od odlaska u inozemstvo.

- Hrvatskoj nedostaju sinteze iz mnogih disciplina kako bismo osvijestili svoje vrijednosti i nacionalni identitet na znanstveni način. Moramo osvijestiti što uopće predstavlja pojam države, a to smo mi i sve ono što je u njoj. S obzirom na demografsko stanje, svima nam ja zadatak čuvati vrijednosti kroz naš narod i omogućiti da ljudi budu sretni i žive u blagostanju, rekao je na predstavljanju uime suizdavača Školske knjige Ante Žužul.

Prorektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Lena Mirošević zahvalila je brojnim autorima koji su sudjelovali u izazovnom radu na izdavanju knjiga.

-  Svako od do sada šest predstavljenih izdanja svojim sadržajem upotpunjuje praznine o hrvatskom prostoru. Ona nisu važna samo geografskoj zajednici, nego i cijelom društvu te postaju mostovi između znanstvene teorije i stvarnog života, istaknula je Mirošević.

Teme obrađene u knjigama predstavile su suautorice prof. dr. sc. Vera Graovac Matassi i izv. prof. dr. sc. Jadranka Brkić-Vejmelka. Najnovija istraživanja pokazuju kako je Hrvatska u ozbiljnom problemu s depopulacijom, o čemu svjedoči i broj stanovnika s posljednjeg popisa, značajno manji od očekivana 4 milijuna. Trend je nastavljen i nakon popisa pa je tako 2023. bila godina s najmanje živorođene djece otkada se vodi statistika – rođeno ih je oko 32 tisuće, naspram 95 tisuća sa sredine prošlog stoljeća.

Drugi problem je migracija, koja u Hrvatskoj nije novost, ali ju je nekada nadoknađivao broj rođene djece.

Vrhunac iseljavanja bio je 2017. godine, dok su 2022. i 2023. nakon dugo godina donijele pozitivan migracijski saldo.

Zanimljivo je da Hrvatska uz manji broj stanovnika ima veći broj obitelji, jer je članova u jednoj obitelji manje nego ranije, u prosjeku manje od troje.

Urednik Velike geografije Hrvatske, profesor emeritus Damir Magaš, nekadašnji rektor Sveučilišta u Zadru, najavio je izlazak i posljednje knjige, koja će po njemu biti najzahtjevnija do sada, a riječ je o regionalizaciji, regijama i regionalizmima Hrvatske.