Prorektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Lena Mirošević zahvalila je brojnim autorima koji su sudjelovali u izazovnom radu na izdavanju knjiga.
U okviru obilježavanja Dana Sveučilišta u Zadru – Dies academicus
2025., danas su su Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru
predstavljene dvije knjige iz edicije Velika geografija Hrvatske,
urednika Damira Magaša: “Stanovništvo i naselja (demogeografska
obilježja) Hrvatske” i “Geografska obilježja gospodarstva
(ekonomska geografija) Hrvatske”.
Riječ je o petoj i šestoj do sada objavljenoj knjizi, od ukupno
sedam koliko će ih činiti ovu luksuznu i sveobuhvatnu sintezu o
geoprostornim obilježjima Hrvatske u izdanju Sveučilišta u Zadru
i Školske knjige.
U ranije objavljenim izdanjima obrađeni su geografski položaj,
granice i političko-geografska obilježja Hrvatske, fizička
geografija Hrvatske (prirodno-geografska osnova razvoja),
povijesno-geografske odrednice razvoja Hrvatske i druge teme.
Danas predstavljene knjige posebno su važne u kontekstu
budućnosti, jer obrađuju demografiju kao ključni čimbenik
postojanja jednog naroda te gospodarstvo, koje bi onima koji budu
živjeli na ovom prostoru trebalo omogućiti kvalitetan život i
zadržati ih od odlaska u inozemstvo.
– Hrvatskoj nedostaju sinteze iz mnogih disciplina kako bismo
osvijestili svoje vrijednosti i nacionalni identitet na
znanstveni način. Moramo osvijestiti što uopće predstavlja pojam
države, a to smo mi i sve ono što je u njoj. S obzirom na
demografsko stanje, svima nam ja zadatak čuvati vrijednosti kroz
naš narod i omogućiti da ljudi budu sretni i žive u blagostanju,
rekao je na predstavljanju uime suizdavača Školske knjige Ante
Žužul.
Prorektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Lena Mirošević
zahvalila je brojnim autorima koji su sudjelovali u izazovnom
radu na izdavanju knjiga.
– Svako od do sada šest predstavljenih izdanja svojim
sadržajem upotpunjuje praznine o hrvatskom prostoru. Ona nisu
važna samo geografskoj zajednici, nego i cijelom društvu te
postaju mostovi između znanstvene teorije i stvarnog života,
istaknula je Mirošević.
Teme obrađene u knjigama predstavile su suautorice prof. dr. sc.
Vera Graovac Matassi i izv. prof. dr. sc. Jadranka
Brkić-Vejmelka. Najnovija istraživanja pokazuju kako je Hrvatska
u ozbiljnom problemu s depopulacijom, o čemu svjedoči i broj
stanovnika s posljednjeg popisa, značajno manji od očekivana 4
milijuna. Trend je nastavljen i nakon popisa pa je tako 2023.
bila godina s najmanje živorođene djece otkada se vodi statistika
– rođeno ih je oko 32 tisuće, naspram 95 tisuća sa sredine
prošlog stoljeća.
Drugi problem je migracija, koja u Hrvatskoj nije novost, ali ju
je nekada nadoknađivao broj rođene djece.
Vrhunac iseljavanja bio je 2017. godine, dok su 2022. i 2023.
nakon dugo godina donijele pozitivan migracijski saldo.
Zanimljivo je da Hrvatska uz manji broj stanovnika ima veći broj
obitelji, jer je članova u jednoj obitelji manje nego ranije, u
prosjeku manje od troje.
Urednik Velike geografije Hrvatske, profesor emeritus Damir
Magaš, nekadašnji rektor Sveučilišta u Zadru, najavio je izlazak
i posljednje knjige, koja će po njemu biti najzahtjevnija do
sada, a riječ je o regionalizaciji, regijama i regionalizmima
Hrvatske.
