U izdanju izdavačke kuće 3000 godina Za dar izišla je druga knjiga u nizu Od mora i zlata, Moj Zadar, moj zavičaj Tomislava Marijana Bilosnića, zamišljena kao izbor iz tekstova koje je ovaj autor posvetio svome zavičaju, temi Zadra i prostoru Zadarske županije.

U svojoj drugoj knjizi Od mora i zlata Bilosnić na 448 stranica donosi gotovo stotinu izabranih tekstova iz svojih ranije objavljenih knjiga, serijala Troja, mit i zbilja i Kroz Ravne kotare i Bukovicu.

Riječ je o 19 zasebnih Bilosnićevih knjiga na temu Zadra i zavičaja i to redom Nin u središtu mitskog carstva, Caska dio Atlantide, Odisej sa zadarskih otoka, Polifem iz Manite peći, Zadarski posjedi, Zemunik, Posjedi u Brdima, Stara Liburnija, V Hrvateh, Hrvatski knezovi i kraljevi, Puntamika, Diklo, Kožino, Petrčane, Zaton 1, Zaton 2, Privlaka 1, Privlaka 2 i Stankovci.

Svi tekstovi ranije su objavljeni u Zadarskom listu i Zadarskom regionalu, u
vremenu od 9. prosinca 2000. do 16. travnja 2011. godine.

Urednica izdanja izv. prof. dr. sc. Sanja Knežević u uvodnom tekstu naslovljenom „Bašćina od mora i zlata“ ističe kako je Tomislav Marijan Bilosnić predan temi zavičaja, i zavičajne pripadnosti, kao i buđenju svijesti o kulturnim i još nespoznanim civilizacijskim dubinama zadarskoga areala, te da Bilosnić mjesta o kojima piše smješta u sliku dugog i kontinuiranog trajanja mediteranske civilizacije. 

Pišući o zadarskim temama Bilosnić obuhvaća širok zavičajni prsten od Stankovaca, Pridrage preko Zemunika, Briševa, Murvice, Arbanasa i Bokanjca, Puntamike i Dikla, Kožina, Petrčana, Zatona, Nina, Privlake sve do Novalje na Pagu.

Sanja Knežević će u svom uvodnome tekstu, prateći sadržaj druge knjige u nizu Od mora i zlata, Moj Zadar, moj zavičaj Tomislava Marijana Bilosnića, kazati još i ovo:
„Knjigu u cijelosti čini osam poglavlja unutar kojih su raspoređene povjesnice u kojima autor tematizira arheološke, povijesne, društvene, kulturne i suvremene teme spomenutih mjesta Ravnih kotara, Bukovice i otoka. Ovi tekstovi slijede kronologiju objavljivanja u periodici (Zadarski list, Zadarski Regional) te kasnije u zasebnim knjigama (2002. – 2015.) 

U njima pratimo Bilosnićev žanrovski razvoj od novinskih reportaža i intervjua do putopisa i povijesnih eseja. Središnja tema koja ih objedinjuje jest eros kojim ovaj autor istražuje, piše, vidi i osjeća svoj zavičaj. Vođen erosom „otkrivanja“ prostora sebi i svojim suzavičajnicima autor piše otvoreno i pristupačno, donoseći niz provjerenih informacija i povijesnih izvora, istodobno ih ovijajući finim lirskim dionicama i reportažno-putopisnim zanimljivostima. 

Ono što njegovu povijest zadarskoga kraja čini posebnom – osim što donosi nove, u doba objavljivanja i revolucionarne teme i teze koje su izazivala zazor struke – činjenica je da je njegova knjiga i svojevrstan spomenar zadarskoga, ravnokotarskog, otočnog i bukovačkoga čovjeka. A taj čovjek – kada je i znanstvenik i nadbiskup i arheolog amater i novinar i mornar i poljodjelac i vinogradar – on je prije svega mediteranski čovjek. 

Čovjek je to uronjen u svoju zemlju, koja je okupana morem njegovo „prvo stanje“, kao što je uronjen i u njemu samom nepoznatu intimnu, društvenu i pejzažnu povijest.