Marko Ševrović s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu gostovao je kod Igora Bobića u Pregledu dana gdje je komentirao stanje u zagrebačkom prometu i govorio o tome koje mjere bi mogle pomoći u rasterećivanju zagrebačkih cesta.

Plan urbane mobilnosti

Aktualna gradska administracija upravlja gradom Zagrebom tri i pol godine.

“Promjena ima, konceptualnih. Bilo je i dosta promjena na lošije i dosta se toga nije dogodilo na početku, a sada je ipak dosta toga krenulo nabolje”, ocjenjuje Marko Ševrović s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu dodajući da se “ništa se ne može promijeniti preko noći, pogotovo ne tako velike stvari.”

Čuli smo da je šef gradskog ureda za promet najavio da će za 10 – 12 mjeseci biti dovršen plan urbane mobilnosti. To su pametna križanja, odvajanje traka za javni prijevoz…

“Mi smo taj plan trebali imati prije 20 godina. EU je u međuvremenu donio nove regulative pa se to radi prema nekim drugim smjernicama. Ti planovi i strategije su vrlo high level. Mi u Zagrebu imamo problem prostora, problem divlje gradnje, problem neplanske izgradnje, problem koridora koji su bili štićeni u kojima su legalizirane zgrade koje više ne možete mijenjati pa je to vrlo teško urediti nekim mjerama”, tvrdi prometni stručnjak.

Kratkoročne mjere koje bi pomogle

Koje su kratkoročne mjere koje bi građani osjetili u nekom skorijem roku, npr. za šest mjeseci? Automobila je otprilike 40 tisuća više nego prije četiri godine.

“Jedna od mjera koja bi smanjila pritisak na centar grada je promjena parkirne politike. Nije logično da netko tko živi na Črnomercu se s istom stanarskom parkirnom kartom može parkirati kod Maksimira. To definitivno treba promijeniti. Treba razmotriti mogu li se smanjiti putovanja koja su nažalost posljedica načina na koji danas živimo”, ističe i dodaje da smo nekad sav shopping obavljali u kvartovskim dućanima, a danas – u centrima koji su na rubu grada:

“To generira putovanja. Nije problem u automobilima, nego koliko ih koristimo. Naime, ako bismo zaista pogledali sebe i usporedili koliko smo danas, a koliko smo u autima bili prije 10-20 godina…”,  govori objašnjavajući da je jedan od presudnih faktora ogromnih gužvi naša ovisnost o korištenju automobila.

Parkirne zone = dobra ideja koju bi Tomašević skupo platio

Svojedobno je Ševrović rekao da čeka političara koji će imati političke volje da odigra potez s parkirnim kartama. Projicirao je tada da bi to moglo dovesti do otprilike 10 posto manje automobila u središtu grada. Je li to vrijeme došlo s najavom gradonačelnika Tomislava Tomaševića?

“Struka i znanost mogu govoriti jedno, ali postoji politika koja to mora provesti. Takvu stvar je izuzetno teško provesti u zadnjoj godini mandata. To se provodi u prvoj godini mandata kad imate dovoljno vremena da se mogu vidjeti benefiti te mjere jer u suprotnom trpite ogromnu političku štetu”, govori on i dodaje: “Ne možete napraviti u prometu nešto s čim će svi biti zadovoljni. Negdje se mora povući rez, ali strategije mora biti.”

Javni prijevoz

U planu gradske vlasti je pilot projekt fizičkog odvajanja traka za javni prijevoz. Može li to dovesti do nekog rezultata?

“Ako u ovoj situaciji u Zagrebu krenemo zatvarati žute trake za promet imat ćemo veći kaos nego što imamo sad. Tramvajske trase nisu se mijenjale od Univerzijade, zašto? Pitanje je studije javnog prijevoza, koliko ljudi ga koristi, kojim putem, koja su uska grla… Žute trake, ako ih krenemo kontrolirati, ćemo imati veći kaos nego što imamo”, smatra Ševrović.

Ne prate li i ne analiziraju li to u gradskoj vlasti?

“U Hrvatskoj svi sve znaju o nogometu i prometu. Vi nemate ozbiljne studije o prometu u Zagrebu. Mi ne znamo ni koliko ima putnika na željeznici, javnom prijevozu, automobilima… To su sve aproksimacije. Trebamo prometni model grada koji otkriva otkud ljudi idu i kamo, koji su centri gravitacije, gdje se generiraju putovanja, koji ekonomski faktori utječu na njega…” nabraja on.

Gužve su onolike koliko su ljudi spremni biti u njima

Hoće li pametna raskrižja pomoći u toj analizi prometa na razini grada?

“Adaptivno brojanje prometa – postoji. Ali i pametni semafor ne može tu puno napraviti. Najbolji ATS sustav za inteligentno upravljanje prometom mogu dati 10 do 15 posto poboljšanja. S porastom BDP-a koji imamo u Zagrebu ste za godinu – dvije opet na istome. Koliko god pobošljate cestovni promet on će samo generirati nova putovanja koja su u tom trenutku možda odgođena zbog gužve. Da vi smanjite tu gužvu – opet su ti ljudi, u neko drugo vrijeme, nazad u autima. To je taj prometni ekvilibrij koji se cijelo vrijeme dovodi do stanja da je gužve onoliko koliko su ljudi spremni u njoj biti”, govori stručnjak.

Ali onda se svaka gradska vlast može time voditi?

“Ne može jer u konačnici poanta u gospodarskom, održivom razvitku. Mi, ako uvedemo lošu parkirnu politiku – centar grada ekonomski propada. I seli se na periferiju što ponovno stvara više automobila, što stvara ekonomski neodrživi sustav koji uz to nije u skladu s onim za što se zalažu europski standardi održivog razvoja”, zaključuje Ševrović.