Već sljedećih dana će kiša ponovno ponegdje biti obilna, osobito na Jadranu i područjima uz njega, gdje će nevolje stvarati i najprije jugo, zatim i bura, poručuje Vakula.

I dok je kišovitost rujna svima neprijeporna, iznadprosječna toplina ipak je nekima sporna. A i cijela jesen mogla bi bit' kontradiktorna. U većini Hrvatske i ne baš odviše komforna.

“Prošli svježi dani, ujutro čak i prohladni, s mjestimice prvim mrazom nakon jeseni, kao i za sredinu rujna neuobičajena, ponegdje čak i rekordna hladnoća, vjerojatno su barem neke naveli da pomisle kako je ovaj rujan hladniji od prosječnog. A nije! Dapače”, piše HRT-ov meteorolog Zoran Vakula.

Topli dani u drugom dijelu mjeseca, uz čak poneki dnevni rekord, te još više iznaprosječno topao, čak vruć početak mjeseca, s također ponekim novim dnevnim rekordom – pridonijeli su pozitivnom odstupanju od prosječne srednje mjesečne temperature zraka. I to za često 1 do 2 °C. ‘Štoviše, u Dubrovniku je ovo vjerojatno bio 12. najtopliji rujan u povijesti mjerenja’, navodi Vakula.

U zagrebačkom Maksimiru 13. najtopliji, Osijeku 17., te samo malo ‘blaži’ u Rijeci 22., Splitu 26. i Gospiću 29. u nizu najviših vrijednosti srednje rujanske temperature zraka. Naravno, tome je pridonijela i večernja ‘toplina’ – važna za srednju dnevnu temperaturu zraka, koja je prema davnim standardima prosjek od vrijednosti temperature zraka u 7 sati, 14 sati i dvostruke vrijednosti temperature zraka u 21 sat. Tijekom ljetnog računanja vremena termini mjerenja su sat kasnije. No, i bez tog nekima složenog i neuobičajenog izračuna – i srednja najniža dnevna temperatura zraka, i srednja najviša dnevna temperatura zraka gotovo je posvuda viša od prosjeka, navodi HRT-ov meteorolog.

“Ukupna mjesečna količina oborine diljem je Hrvatske bila veća od prosječne. Štoviše, u Dubrovniku, primjerice, tijekom 8 kišnih dana izmjereno je 335 litara kiše po četvornome mjestu, barem prema još neslužbenim podacima. To će vrlo vjerojatno biti 2. najveća ukupna rujanska količina oborine u povijesti mjeranja, odmah iza rekordno kišovitog rujna 2014. godine, s gotovo 363 litre. Pritom su čak tri dana nadmašeni dosadašnji dnevni rekordi, ali srećom, ne i rekordna dnevna količina oborine u rujnu, kao što se, primjerice, dogodilo na Zavižanu, vjerojatno i još ponegdje”, kaže Vakula.

Od siječnja do rujna rekordno toplo, većinom i kišovito

I ukupna količina oborine dosadašnjeg dijela 2024. godine u mnogim je krajevima veća od višegodišnjih srednjih vrijednosti. No, u Osijeku, primjerice, još uvijek postoji mali manjak. No, posvuda je temperaturni ‘višak’ u odnosu na prosjek. I to kakav. Srednja temperatura zraka od 1. 1. do 30. 9. 2024. godine diljem Hrvatske rekordno je visoka.

I to viša od dosadašnjeg rekorda većinom za oko 1 °C, ponegdje i više – što je za devetomjesečni srednjak velika razlika. Stoga je još vjerojatnije nego prije da će ova godina biti među najtoplijim u povijesti mjerenja. Inače, do sada je najtoplijih prvih 9 mjeseci u godini bilo u nekim dijelovima Hrvatske 2007. godine, u nekim pak 2018., pa i 2023. godine’, navodi Vakula.

U listopadu nastavak niza

“Ostvare li se trenutačno najvjerojatnije prognoze – mjeseci u nastavku godine nastavit će dosadašnji dugotrajni niz barem malo toplijih od prosječnih. Posljednji u većini Hrvatske hladniji mjesec bio je travanj 2023. No, kao i do sada – to ne znači da neće biti i hladnijih razdoblja.

Dapače. Prvo već sljedećih dana, kad će i kiša ponovno ponegdje biti obilna, osobito na Jadranu i područjima uz njega, gdje će nevolje stvarati i najprije jugo, zatim i bura”, zaključuje Vakula.