Nekoliko tisuća tužbi podneseno je od 2017. godine protiv raznih subjekata povezanih s fosilnim gorivima.

Dok se planet i dalje zagrijava, prosvjedi protiv fosilnih goriva posljednju se dekadu prelijevaju s ulica u sudnice. Od 2017. godine, diljem svijeta, podneseno je 2341 tužbi protiv raznih subjekata povezanih s fosilnim gorivima, a s ciljem zaštite klime i okoliša. Govori nam to pravno izvješće o sudskim procesima u domeni klimatskih promjena pravnica Joane Setzer i Catherine Higham provedeno za Grantham Research Institute on Climate Change tokom prošle godine.

Izvješće daje pregled ključnih globalnih kretanja u parnicama u vezi s klimatskim promjenama, s fokusom na razdoblje od lipnja 2022. do svibnja 2023., oslanjajući se prvenstveno na baze podataka o parnicama u vezi s klimatskim promjenama koje održava Sabin Center for Climate Change Law.

Novi val parnica

Autorice ističu kako “sudski spor ima moć pokrenuti ili zaustaviti ekspanziju fosilnih goriva”. Klimatski sporovi su do sada bili građeni oko manjkova u politikama vlada ili kompanija, oko osporavanja neadekvatnih ciljeva smanjenja emisija, ili su tražila odštete povezane s klimatskim štetama. No, protekle godine zabilježen je novi val parnica prema institucijama koje usmjeravaju javne financije prema fosilnim gorivima.

Od ukupno 2341 tužbe, otprilike dvije trećine (1557) podneseno je od 2015., godine kada je donesen Pariški sporazum, dok je njih 190 podignuto u razdoblju od 12 mjeseci 2022.–2023. Novi sudski sporovi ušli su u proces u Bugarskoj, Kini, Finskoj, Rumunjskoj, Rusiji, Tajlandu i Turskoj. Više od 50 posto klimatskih slučajeva ima izravne sudske ishode koji se mogu shvatiti kao povoljni za klimatske akcije.

Klimatski slučajevi i dalje imaju značajan neizravan utjecaj na donošenje odluka o klimatskim promjenama i izvan sudnice i to je za budućnost planeta najvažniji učinak tužbi. U slučajevima protiv vlada, pokazuje se da domaća pravna zaštita – odnosno, pravo na zdrav okoliš – ima ključnu ulogu. Također je pokrenuto više slučajeva protiv korporativnih aktera, sa složenijim nizom pravnih argumenata. Oko 20 slučajeva koje su podnijeli američki gradovi i države protiv najvećih aktera u sektoru fosilnih goriva, napokon će vjerojatno ići na suđenje.

Greenwashing

Zanimljiva je informacija da je narastao broj slučajeva tzv. “greenwashinga” klime, tužbi koje dovode u pitanje točnost ekoloških tvrdnji i obveza. Neki od tih slučajeva traže financijske odštete i pozivaju se na zakone o zaštiti potrošača.

Izvan Sjedinjenih Američkih država narastao je i broj tužbi usmjerenih prema vladama i kompanijama. Takvi su, primjerice, sporovi o odlukama o ulaganjima, a karakteristično za njih je da pomažu u razjašnjavanju parametara unutar kojih bi se odluke trebale donositi u kontekstu klimatskih promjena.

Autorice smatraju da bi posljedica ovih tužbi mogla biti “veća vjerojatnost da će se aktivnosti s visokim emisijama suočiti s preprekama u različitim fazama njihovog životnog ciklusa, od početnog financiranja do konačnog odobrenja projekta”.

Iako ukupni broj slučajeva nastavlja rasti, stopa rasta možda usporava. Čini se da je to djelomično zbog stalnog pada broja podnesenih slučajeva u Sjedinjenim Državama u godinama nakon završetka Trumpove administracije. Izvan SAD-a rast je ostao relativno stabilan, osim 2021., kada je došlo do značajnog skoka u broju podnesenih slučajeva.

Iako je većina slučajeva podnesena na globalnom sjeveru, novi slučajevi se nastavljaju identificirati na globalnom jugu (135), pri čemu su inovativni argumenti temeljeni na ljudskim i ustavnim pravima česta tema. Novootkriveni slučajevi u Kini sugeriraju da Kina možda razvija jedinstveni oblik klimatskih parnica, gdje bi sudovi mogli igrati ulogu u vođenju odgovora poduzeća na klimatske promjene.

Klimatske parnice

U budućnosti autorice predviđaju porast sudskih sporova usmjerenih na vezu između bioraznolikosti i klime, posebno u dijelu većih potreba ambicioznijih mjera za obnovu šuma i povećanja njihove sposobnosti apsorpcije ugljika. Tužbe protiv vlada i korporacija s ciljem zaštite oceana kao i s ciljem razvijanja tehnika uklanjanja ugljičnog dioksida iz oceana, itd.

Možda najzanimljivije predviđanje je porast međunarodnih sporova između država, posebice u vezi s proizvodnjom i korištenjem fosilnih goriva. Primjerice, rasprave se trenutno artikuliraju oko pitanja koja bi svjetska zemlja trebala dobiti dozvolu da i dalje proizvodi naftu, u razdoblju kada se fosilna goriva proglase nelegalnima, do kada ekonomije završe proces tranzicije na održive izvore energije.

Autorice na kraju zaključuju da se područje parnica u vezi s klimatskim promjenama nastavilo diverzificirati, sa sve većim brojem strateških slučajeva pokrenutih protiv korporativnih aktera i financijskih institucija. Ishodi ovih procesa vjerojatno će oblikovati budućnost polja, ali i izvan sudnice.