Iako je i danas potražnja za stručnjacima agronomije u Mediteranu visoka, pokušajmo se zamisliti kakva će tek biti kad stvarne promjene nastupe i hoće li ovi stručnjaci biti traženi i cijenjeni više nego danas.

Odjel za ekologiju agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru prilagodio je svoje svoje izvedbene programe novim okolnostima društva, a osobito izazovima u okolišu i klimi, s kojima smo se suočili i ovog vrućeg ljeta.

Zajedno sa Sveučilištem u Zagrebu i njegovim Agronomskim fakultetom pokrenut je diplomski studij „Mediteranska poljoprivreda“, baziran na kvaliteti nastavnika i prostora na razini koja je zavidna za zemlje u okruženju. 

Zašto je Mediteranska poljoprivreda zanimanje budućnosti? Desetljeće Ujedinjenih naroda je u znaku obnove ekosustava odnosno poziv svim zemljama svijeta da se ujedine u zaštiti i obnovi ekosustava za dobrobit okoliša i ljudi.

Danas su kopneni ekosustavi snažno oslabljeni ekspanzijom ljudskih aktivnosti (proizvodnja hrane na otvorenom, druge za tlo iscrpljujuće djelatnosti, osiromašenje biološke komponente tla itd.). Degradacija tla potiče društvene, zdravstvene i sigurnosne krize. 

Cilj obnove ekosustava je zaustaviti degradaciju i obnoviti ih kako bi se postigla globalna održivost. Prema UNCCD-u, obnova zemljišta je strategija s višestrukim dobrobitima koja stvara radna mjesta, blagostanje i pomaže u izgradnji otpornosti zajednica i ekosustava na klimatske promjene, sušu, poplave, požare i druge elementarne nepogode. Omogućuje izdvajanje ugljika u tlu, poboljšava količinu i kvalitetu vode i proširuje staništa za divlje životinje. 

Mediteran dom preko 510 milijuna ljudi, da se on klimatološki grije dvostruko brže od ostatka svijeta. Jako je izvrgnut promjenama tla, zraka i klime, stoga dok se svi radujemo turizmu kao perjanici našeg gospodarstva u kojem vidimo mnogo koristi, dobro bi bilo osvijestiti da još neke djelatnosti u svojem temelju nose i doprinose elementima na ćemo se turizam danas bazira. 

Potreba za vodom do 2050. godine u Mediteranu će se udvostručiti ili utrostručiti. Sa svakim povećanjem prosječne temperature za 1°C smanjenje količine oborina u Mediteranu bit će do 15%. Možete li si zamisliti kako će to utjecati na dostupnost hrane i zdravlje ljudi?

Možete li zamisliti turizam baziran na restoranima brze hrane bez lokalnih proizvoda, u svijetu nagrađivanih maslinovih ulja i vina, sireva, ribe i svega što čini mediteransku prehranu zaštićenom svjetskom baštinom? 

Iako je i danas potražnja za stručnjacima agronomije u Mediteranu visoka, pokušajmo se zamisliti kakva će tek biti kad stvarne promjene nastupe i hoće li ovi stručnjaci biti traženi i cijenjeni više nego danas. 

U brzo mijenjajućem svijetu prilagodbe su nužne, a zanimanja i kompetencije struka nužno se moraju mijenjati i prilagođavati novom vremenu.