Niz je razloga za gubitke
U hrvatskoj javnoj vodoopskrbi gubi se polovica zahvaćene vode
U hrvatskoj javnoj vodoopskrbi gubi se polovica zahvaćene vode, više od 250.000 stanovnika nema pristup vodi za ljudsku potrošnju, a samo sedam posto otpadnih voda pročišćava se sukladno zakonodavstvu EU-a. Prosjek EU-a je 82 posto.
Podaci su to iz izvješća Državnog ureda za reviziju koji je analizirao učinkovitost unaprjeđenja kvalitete vode i njene dostupnosti za ljudsku potrošnju u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja te u Hrvatskim vodama.
Ured je pritom prikupio osnovne podatke o trenutačnom stanju
javne vodoopskrbe i odvodnje koji pokazuju da se na sustav javne
vodoopskrbe u 2018. moglo priključiti 3,8 milijuna stanovnika
odnosno njih 93,4 posto, a da ih se priključilo 87 posto.
Nema popisa lokalnih vodovoda
Na taj sustav nije bilo priključeno 265.000 stanovnika (6,5
posto), a gotovo isto toliko ih nije imalo pristup vodi za
ljudsku potrošnju.
Dio stanovnika (1,3 posto), priključen je na lokalne vodovode, iz
kojih im se voda isporučuje bez ikakve obrade, a često i bez
dezinfekcije. Analize pokazuju da je od 487 uzoraka iz tih
vodovoda njih 227 ili 46,6 posto zdravstveno neispravno.
Do prije desetak godina takvih, malih vodovoda bilo je oko 400,
najviše u Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj i Zagrebačkoj
županiji, u 2022. registrirano ih je bilo upola manje - 204.
Naredbu o popisu lokalnih vodovoda, ministar gospodarstva trebao
je donijeti do srpnja 2022., no revizijom je utvrđeno da ta
naredba nije donesena.
Hrvatska je relativno bogata vodom, ali ne i vodnim zalihama,
prije svega zbog svoje geološke građe. Godišnje se prosječno
zahvaća 480 milijuna metara kubnih, a isporučuje 240 milijuna
vode za ljudsku potrošnju, odnosno polovica zahvaćene količine,
druga se polovica gubi.
To je višestruko loše, naime nepotrebno zahvaćanje velikih
količina vode na pojedinim slivnim područjima dugoročno može
promijeniti prirodnu biološku i hidrološku ravnotežu, ali i
smanjiti kapacitet izvorišta i time dugoročno ugroziti opskrbu
vodom pojedinih područja.
Niz je razloga za gubitke vode, jedan od njih je starost
vodoopskrbne mreže, cijevi i prateća oprema premašuju projektni
vijek trajanja, ponegdje i preko 50 godina.
Uloženo 353 milijuna, a gubici vode porasli
Ministarstvo i Hrvatske vode (HV) nastoje promijeniti takvo
stanje, Hrvatske vode su provele projekt Analiza stanja
poslovanja isporučitelja vodnih usluga, u okviru kojeg su u rujnu
2017. izrađeni studija i akcijski plan za razdoblje od deset
godina.
Studija je pokazala kako nema jedinstvenog načina prikazivanja
gubitaka vode, niti procjene tehničkog stanja vodoopskrbnih
sustava, pa nije moguća utemeljena evaluacija rada sustava na
nacionalnoj razini.
Procijenjeni su i troškovi aktivnosti unaprjeđenja sustava javne
vodoopskrbe, ukupno 1,8 milijardi kuna.
Hrvatske vode su u pet godina, od 2018. do 2022., u Program
smanjenja gubitaka vode uložile 353 milijuna kuna, a gubici vode
porasli su s 49 posto u 2018. na gotovo 51 posto u 2022.
godini.
Te je godine čak 45 javnih isporučitelja imalo gubitke vode veće
od 50 posto, a njih pet i iznad 80 posto, to su Vodovod Brinje,
Vreline Vrhovine, JP Komunalac iz Hrvatske Kostajnice, Komunalno
Vrgorac i Komunalac iz Otočca.
Samo 16 vodovoda gubilo je manje od petine vode, to su: omiški
Vodovod, dardska Vodoopskrba, Komunalije iz Novalje, Vodovod
Pula, Vodoopskrba Hrvatska Dubica, Ponikve voda Krk,
Krakom-vodoopskrba i odvodnja Krapina, Vodovod Brač iz Supetra,
Koprivničke vode Koprivnica, Lip-Kom Lipovljani, Vodovod Veliki
Grđevac, Komunalno društvo Dugi otok i Zverinac Sali, Vodovod
Hrvatsko primorje-Južni ogranak Senj, Kraljevac iz Udbine,
Vodovod Vir iz Vira i Vode Žumberak Kostanjevac).
Na dnu ljestvice država članica EU
Revizija je pokazala da stanje nije sjajno ni kad se radi o
priključenosti stanovništva na sustave javne odvodnje te
pročišćavanja komunalnih otpadnih voda. Prema podacima Eurostata
za 2021., Hrvatska je s 57,4 stanovništva priključenog na sustav
javne odvodnje komunalnih otpadnih voda, na dnu ljestvice država
članica EU-a.
Na vrhu te ljestvice su Luksemburg, gdje su svi stanovnici
priključeni na taj sustav, i Nizozemska gdje je priključenost 99,
5 posto.
Podaci Hrvatskih voda za 2021. godinu, pokazuju da je na
individualne sustave odvodnje priključeno oko 43 posto
stanovništva, a da se tek za 3,5 posto otpadne vode prevoze iz
tih spremnika u postrojenja za obradu otpadnih voda. Nije poznato
koliko stanovništva koje nije priključeno na sustav javne
odvodnje svoje otpadne vode pročišćava, a koliko ispušta u vodni
okoliš bez ikakvog predtretmana.
Niz je, dakle, slabosti koje je utvrdio Državni ured za reviziju,
od toga da nam nedostaje cjelovit i sveobuhvatan registar
vodoopskrbnih projekata, preko toga da nisu utvrđeni pokazatelji
temeljem kojih bi se pratilo smanjenja gubitaka u vodoopskrbnim
sustavima, do toga da nije osigurana učinkovita primjena
zakonodavnih preduvjeta u području gubitaka vode te da treba
donijeti i provesti Nacionalni akcijski plan za smanjenje vodnih
gubitaka.
Zbog svega toga, Ured je djelomično učinkovitim ocijenio
aktivnosti poduzete kako bi se unaprijedila kvaliteta vode te
njena dostupnost za ljudsku potrošnju.
Izdvojeno
-
Djelomice sunčano uz više oblaka u prvom dijelu dana, osobito ujutro na jugu Jadrana gdje će još mjestimice padati kiša.
-
Topla čokolada jedan je od omiljenijih toplih napitaka diljem svijeta, posebno u hladnim zimskim mjesecima. Bogatog, kremastog okusa i intenzivnog mirisa čokolade, ovaj napitak pruža utjehu i toplinu te budi osjećaj nostalgije i zadovoljstva.
-
Jeste za šah i pivo? Red izazova i red opuštanja uz pivo u pogonu pivovare? Poklonite sebi i svojima jedan 'Christmas chess challenge' i zaigrajte šah s bivšim prvakom Hrvatske!
-
U petak, 13. prosinca, Zimski park na Višnjiku zasjao je u blagdanskom duhu uz dolazak Kamiona Djeda Mraza u organizaciji Auto Hrvatske.
Reci što misliš!