U utorak, 28. svibnja 2024. u velikoj dvorani DHM-a na Odjelu za povijest Sveučilišta u Zadru s početkom u 9 sati održat će se javno predstavljanje rezultata istraživačkog projekta „Anžuvinski archiregnum u srednjoistočnoj i jugoistočnoj Europi u 14. stoljeću: pogled s periferije“

U utorak, 28. svibnja 2024. u velikoj dvorani DHM-a na Odjelu za povijest Sveučilišta u Zadru s početkom u 9 sati održat će se javno predstavljanje rezultata istraživačkog projekta „Anžuvinski archiregnum u srednjoistočnoj i jugoistočnoj Europi u 14. stoljeću: pogled s periferije“ – HRZZ IP-2019-04-9315, financiranog od Hrvatske zaklade za znanost.

Rezultate projekta predstavit će njegovi voditelji prof. dr. sc. Mladen Ančić (voditelj projekta: 1. 1. 2020. – 30. 9. 2022.)  i izv. prof. dr. sc. Valentina Šoštarić (voditeljica projekta: 1. 10. 2022. – 31. 5. 2024.).

Projekt proveden od strane internacionalnog istraživačkog tima i temeljen na različitim historiografskim tradicijama tijekom svoga trajanja bio je usmjeren na propitivanje funkcioniranja politčke tvorbe kojoj je na čelu stajala anžuvinska dinastija u razdoblju spočetka do 80-ih godina 14. stoljeća.

Od temeljnog interesa bilo je istražiti odnos aktera s periferije prema „(politčkom) središtu“ i narav veza koje ih povezuju. Pri tome su važni ciljevi projekta bili: istražiti strukture vlasti istočnojadranskih gradova i analizirati njihove poveznice s kraljevskom vlašću; istražiti utjecaj elita na prostoru jugoistočnog oboda anžuvinskog archiregnuma u njegovoj političkoj (dez)integraciji; razumjeti reperkusije interakcije između (elita) pojedinih političkih cjelina koje čine periferiju anžuvinskog archiregnuma u oblikovanju njihovog pojedinačnog odnosa sa središtem; istražiti načine na koje se političko središte nastoji postaviti kao središte iz kojeg se širi dominantni sustav simbola, vrijednosti i vjerovanja; sagledati moć lokalnih aktera/institucija kroz prizmu teritorijalne organizacije i ekstrakcije materijalnih resursa.

Ostvareni rezultati omogućuju ne samo nove historiografske spoznaje nego nude i komparativan pristup funkcioniranja anžuvinskog archiregnum-a, promatajući ga iz njegove jugoistočne periferije, s drugim sličnim europskim političkim tvorbama.