Glavni razlozi smanjenja broja pčela su nekontrolirana upotreba pesticida, nedostatak cvijeća i deforestacija (krčenje šuma).

Od posljednjih deset godina ni jedna nije bila dobra pčelarska godina, a zbog klimatskih promjena sve su češći slučajevi odumiranja pčelinjih zajednica, upozoravaju pčelari iz Moslavine u povodu 20. svibnja, Svjetskog dana pčela.

Kako bi se podigla svijest o značaju pčela i upozorilo na smanjenje njihova broja, 2017. godine Ujedinjeni narodi proglasili su 20. svibanj Svjetskim danom pčela. Inicijativu za to je pokrenula Slovenija, a datum je odabran u spomen na rođenje Antona Janše, oca modernog pčelarstva.

Pčele su zbunjene i nervozne zbog čestih i naglih promjena vremena 

Svjetski dan pčela 2024. usredotočen je na temu "Pčela u suradnji s mladima", koja naglašava važnost uključivanja mladih u pčelarstvo i napore za očuvanje oprašivača, prepoznajući ih kao buduće upravitelje našeg okoliša.

Klimatske promjene utjecale su na ponašanje pčela, koje su zbunjene i nervozne zbog čestih i naglih promjena vremena, a probleme pčelarima zadaje i korištenje insekticida i herbicida u poljoprivrednoj proizvodnji.

Proteklih su godina izostale neke pčelinje paše, a ni ove godine nije bolje. Cvatnja nekih biljki počela je puno ranije, u Moslavini ove godine neće biti meda od bagrema jer su pčele pomiješale bagrem i ostale biljke u cvatu.

Pčelari u Moslavini zahvalni su pčelama, jer njihovi su medovi prirodni, zdravi i kvalitetni i zato su nagrađeni brojnim priznanjima na važnim sajmovima i manifestacijama meda.

Pčele su najvažnija bića na planetu jer bez njih nema oprašivanja, nema plodova, nema hrane, nema ni ljudi. Svi moramo dati doprinos da osiguramo njihov opstanak, poručuju pčelari iz Moslavine.

Širom svijeta postoji 20.000 vrsta pčela, a oko 250.000 vrsta biljaka ovisi o pčelama za oprašivanje. Pčele povećavaju prinos usjeva jabuka, borovnica i krastavaca i do 30 posto, tako da bi bez njih mnoge vrste voća i povrća postale deficitarne i skupe.

Mnogi od lijekova, i konvencionalni i alternativni, potječu od oprašenih biljaka. Pamuk je još jedan bitan proizvod koji pčela oprašuje, pa bismo se mogli oprostiti od jeftinih majica i traperica.

Ne trpi samo ljudski rod, ptice i mali sisavci koji se hrane bobicama i sjemenkama umrli bi od gladi, pa bi zbog toga gladovali i svejedi - mesojedi koji nastavljaju prehrambeni lanac.

Iako je sektor pčelarstva malen, iznimno je važan za poljoprivredu, sigurnost hrane i bio-raznolikost. U Europskoj uniji svake godine oko 600.000 pčelara i pčela iz 17 milijuna košnica proizvedu oko 250.000 tona meda.

Bez pčela čovjeku ostaju još četiri godine života

"Nestanu li pčele s planeta Zemlje, čovjeku kao vrsti ostaju još oko četiri godine života", poznata je izjava Alberta Einsteina. Pad populacije pčela u posljednje vrijeme sve više zabrinjava, broj oprašivača, pa tako i pčela, u Europi je u posljednjih 30 godina smanjen za tri četvrtine,

U svijetu i kod nas bilježi se značajno opadanje brojnosti pčelinjih zajednica, najviše kod divljih pčela i leptira. Prema europskoj Crvenoj listi ugroženih životinja jedna od deset vrsta pčela i leptira je pred izumiranjem.

Najugroženiji su bumbari kod kojih na svake četiri vrste dolazi jedna vrsta koja je pred izumiranjem, dok je i kod ostalih oprašivača zabilježeno smanjenje populacija i brojnost vrsta.

Glavni razlozi smanjenja broja pčela su nekontrolirana upotreba pesticida, nedostatak cvijeća i deforestacija (krčenje šuma). Brojni aktivisti stoga zahtijevaju zabranu upotrebe pesticida, korištenje prirodne alternative i praćenje zdravlja i opstanka pčela.

Kako bi zaštitili pčele i oprašivače, treba održavati i obnavljati njihova staništa u poljoprivrednim i urbanim sredinama te promicati biološku kontrolu štetnika i korištenja pesticida. 

Preporuča se i sadnja medonosnog cvijeća i biljaka, sve se više u gradovima umjesto košnje parkova i zelenih površina na njima sadi poljsko cvijeće, a prirodu pušta da bude priroda.

Iskustva pokazuju da su se pčele vratile na cvjetne površine, a gradovi smanjili troškove košnje zelenih površina.