“Cijelo područje Općine Preko jedan je muzej na otvorenome!” Ustvrdio je na prezentaciji rezultata aerofotogrametrijskog i LiDAR snimanja Općine Preko arheolog Tomislav Zojčeski.

S kolegicom, arheologinjom Evom Buća, u ožujku i travnju te u studenom i prosincu 2023. godine, prema narudžbi Turističke zajednice Općine Preko, obavio je aerofotogrametrijsko i LiDAR snimanje cijele površine Općine Preko, otprilike 32 kilometra četvorna. Bilo je to ujedno i prvo takvo snimanje na zadarskim otocima, a prema riječima Zojčeskog, i jedno od najvećih u Hrvatskoj obavljeno dronom.

Kako je u uvodu kazao direktor TZO Preko Ivan Košta, riječ je o EU projektu koji je dio „Mjere 2 „ – Ulaganje u valorizaciju i promociju ribarske i maritimne baštine“ vrijednim 66.780 eura i stopostotnim financiranjem iz Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo.

- Naziv našeg projekta je „Kulturno-povijesne staze i valorizacija maritimne baštine na području TZO Preko“ te je na neki način nastavak na dosadašnje projekte valorizacije kulturno-povijesne baštine kroz interpretacijske staze i mjesta od kulturno-povijesnog značaja. U sklopu projekta napravljena je izrada stručnih opisa kulturnog krajolika i povijesne interpretacije u tri grupe područja – Preko-Poljana-Ošljak / Sutomišćica-Lukoran i Ugljan. Napravljeno je 12 interpretacijskih tabli, stručni prijevodi na pet stranih jezika, predavanje i izložba o maritimnoj baštini Preka, dodao je Košta.

Napomenuo je da su rezultati od velike važnosti za analize na području otoka Ugljana u smislu prostornog planiranja, očuvanja i adekvatne valorizacije prirodnog prostora, naselja te obalnog pojasa

- Jedno smo od rijetkih područja u Hrvatskoj koje je napravilo ovakav projekt i analizu, a ovo bi trebala biti baza svim daljnjim projektima, istaknuo je.

Sličnoga je mišljenja i etnolog, prof. dr. sc. Jadran Kale sa Sveučilišta u Zadru, koji je podatke dobivene LiDAR snimanjem usporedio s katastrom.

- Katastar je izumljen radi poreza, a LiDAR snimanjem se može točno utvrditi što na pojedinom terenu postoji. Primjerice, snimku nekog  zidića koji je bio prikazan kao crta, sada dobivamo u punom volumenu. Što se tiče kulturne baštine, to je doista snažan razvojni alat jer vam pruža mogućnosti da pretpostavite u kojem smjeru možete upravljati sa svojim krajolicima, potvrđivati nove atrakcije, otvarati resurse…. naravno, uvijek s uključenim vlasnicima, rekao je etnolog Kale.

Glavni povod za izradu ove vrste nedestruktivne dokumentacije, objasnio je Zojčeski, bilo je prepoznavanje novih i detaljno dokumentiranje već postojećih nalazišta.

- Sva nalazišta, iz različitih razdoblja, dovela su nas u izravnu vezu s morem i današnjom maritimnom baštinom otoka, koja seže u daleku prošlost prapovijesnih zajednica Liburna koji su ovdje živjeli u  brončanom i željeznom dobu, a ta se tradicija i samo iskorištavanje mora nastavilo do današnjih dana, zaključio je.

Analiza rezultata, nastavio je, pružila je pregršt novih podataka, koji su prije bili potpuno ili samo djelomično poznati, poput detaljnijeg tlocrta već ranije poznatih gradinskih naselja ali i otkriće novih, dosad nepoznatih, točan razmještaj kao i veći broj novih, dosad nepoznatih prapovijesnih kamenih gomila te točne linije pružanja rimske centurijacije, ali i brojni drugi ostaci.

- Sve pretpostavke trebalo bi u budućnosti provjeriti terenskim obilaskom lokacija te prikupljanjem pokretnih arheoloških nalaza poput ulomaka keramičkih posuda, smatra.

Govoreći o gradinskim naseljima koja pouzdano sadrže ostatke različitih struktura koje se mogu datirati u prapovijesni period pronađeni  su na pet gradina – Čelinjak, Kuranj, Šćah i sv. Mihovil, dok je gradina Ruševac novootkrivena jer nije poznata iz ranije literature.

Sve gradine imaju bedeme i terasasto podgrađe, a često i druge objekte, s izuzetkom sv. Mihovila gdje je teško govoriti o vidljivim ostatcima prapovijesne gradine budući da je kasnoantička i srednjovjekovna fortifikacijska gradnja sigurno uništila većinu ostataka prapovijesne gradinske faze.

Sve su gradine smještene na dominantnim vrhovima s kojih je bio lak pregled teritorija sjevernog i središnjeg dijela otoka Ugljana, kao i okolnog mora i uvala pogodnih za sidrenje. Sve to ukazuje na dugu orijentaciju stanovništva na more, što i nije čudno s obzirom na to da se radi o otoku na kojem je stanovništvo moralo biti povezano s morem zbog osnovnih resursa – hrane i trgovine.

- Gradina Ruševac do sada je bila potpuno nepoznata. Nalazi se u središnjem dijelu otoka, gotovo nasuprot Šćahu, između Malog Lukorana i obradivih polja u unutrašnjosti otoka. Vidljiv je bedem koji nepravilnim ovalnim obrisom u tlocrtu zatvara prostor površine oko 8700 metara četvornih. Ulaz kroz bedem nalazio se na jugozapadnoj strani, otkriva arheolog Zojčeski.

Izdvojio je i brojne lokalitete iz antičkog doba otkrivene uz samu obalu, koji su često sadržavali pristaništa za brodove kojima se dovozila ili odvozila različita roba. Pomoću LiDAR snimanja također je otkriven velik broj tragova u reljefu, kao i različitih struktura koje se održavaju i danas, a koje pripadaju originalnoj rimskoj podjeli zemljišta na otoku Ugljanu – antičkoj centurijaciji, koja je bila dio agera antičkog
Zadra.

-Svi ti podaci svjedoče o aktivnoj upotrebi resursa otoka te njegovoj povezanost s antičkim svijetom preko mora. Ta se tradicija zacijelo nastavila i tijekom srednjovjekovnog, ali i novovjekovnog perioda, o čemu svjedoče ponajprije strukture poput vapnenica pronađenih na jugoistočnoj obali otoka, korištene za proizvodnju vapna, pa su postavljene na lokacije do kojih je lako bilo doći morskim putem te ga potom odvoziti dalje brodom, kazao je te podsjetio i na vjetrenjače na otoku Ošljaku u kojima se mljelo žito uzgajano na poljima otoka Ugljana, a koje je dopremano brodovima.

Sve ovo, smatra, svjedoči o dugoj i intenzivnoj maritimnoj prošlosti i baštini otoka Ugljana, koja se nastavila sve do današnjih dana.

LiDAR je lasersko skeniranje iz zraka koje omogućuje detaljan prikaz morfologije terena te njegovu analizu i arheološku interpretaciju. Takvom analizom kulturna baština dobiva novu perspektivu jer se nalazišta promatraju u cjelini sa svim dijelovima koji su do sada više ili manje bili nepoznati te omogućuju stvaranje cjelovite priče o povijesnom razvoju nalazišta.

LiDAR snimanjem mogu se prepoznati, interpretirati i, naposljetku, ponuditi ideje i prijedlozi prezentacije nalazišta sa svim svojim sastavnim dijelovima. Proces aerofotogrametrijskog i LiDAR snimanja Općine Preko na otoku Ugljanu obavljen je tijekom zimskih mjeseci, kada je vegetacija najrjeđa pa su i rezultati snimanja najbolji. Snimljena je cijela površina Općine Preko s izuzetkom gušće naseljenih dijelova, područja Psihijatrijske bolnice Ugljan iznad koje letovi nisu dozvoljeni te užeg područja oko odašiljača, gdje letovi nisu bili mogući zbog nestanka signala za precizno pozicioniranje. Aerofotogrametrijsko i LiDAR snimanje obavljeno je u 171 pojedinačnom letu u 23 radna dana.